Posloprimci

5 savjeta za bezbolno i jednostavno ažuriranje životopisa

Ažuriranje životopisa – korak ka profesionalnoj izvrsnosti

Sigurno smo to doživjeli: netko od kolega redovito nas zaobilazi u komunikaciji, a kad dođe trenutak sastanka – ispadne da smo jedini koji nešto nisu znali. Ili šef u petak kasno popodne pošalje zadatak uz poruku: “nije hitno, ali bilo bi super da se to riješi do ponedjeljka”. Ili sudjelujemo u projektu, dajemo sebe preko mjere, a na kraju netko drugi pokupi sve zasluge dok se naše ime ni ne spomene.

U tim trenucima znamo da bismo trebali reagirati. No često šutimo. Ponekad zbog straha, ponekad jer ne želimo komplikacije. Ponekad zato što ne znamo kako. Tako malo-pomalo učimo biti tihi, prilagodljivi i “ugodni za suradnju” – na račun vlastitog mira i samopoštovanja.

Ali zauzeti se za sebe ne znači biti neugodni, agresivni ili tvrdoglavi. Radi se o tome da jasno damo do znanja gdje su nam granice, što nam je važno i kako želimo da nas se tretira – s poštovanjem, ali bez drame.

Zato donosimo pet jednostavnih koraka koji nam mogu pomoći da krenemo graditi tu vještinu – korak po korak, ali dosljedno.

1. Krenimo od jednostavnih granica

Ne moramo odmah ulaziti u velike rasprave. Dovoljno je da počnemo govoriti “ne” kad osjećamo da nešto nije na nama, ili da ne otvaramo poruke u 10 navečer. Svaka takva odluka jača osjećaj da kontroliramo vlastito vrijeme i energiju.

2. Budimo jasni, ali bez napada

Kad nešto želimo reći, lakše nas je shvatiti ako govorimo iz vlastitog iskustva. Primjerice, umjesto “Opet si me preskočila!”, možemo reći: “Volio/la bih da i mene uključiš u te informacije – osjećam se isključeno kad to ne dobijem.” Ne tražimo krivca, nego pojašnjavamo što nam treba.

3. Govorimo i tijelom, ne samo riječima

Način na koji stojimo, gledamo sugovornika, dišemo – sve to šalje poruku. Ako djelujemo sigurno, lakše će nas se ozbiljno doživjeti, čak i kad u sebi osjećamo nervozu. Dovoljno je da uspravimo leđa i dišemo sporije. Tijelo zna.

4. Pitajmo umjesto da nagađamo

Koliko puta smo u glavi zaključili da nas netko ne poštuje – a onda se ispostavi da nije bilo zle namjere, samo nesporazum? Umjesto da nosimo to u sebi, bolje je pitati: “Samo da provjerim – je li ovo bila svjesna odluka ili je nešto promaknulo?” Otvara se prostor za dijalog.

5. Pratimo vlastite reakcije

Dobro je s vremena na vrijeme zastati i pitati se: Gdje sam danas ostao/la vjeran/a sebi? Gdje sam prešutio/la nešto što me žulja? Nije poanta biti savršen, nego postati svjestan. Što više sebe razumijemo, to se lakše izborimo za ono što nam je važno – bez da rušimo mostove.

Ne trebamo biti glasni da bismo bili jasni. I ne moramo se boriti da bismo se zaštitili. Dovoljno je da stanemo iza sebe – pristojno, ali čvrsto. To nije slabost. To je snaga koja dolazi iznutra – i koja se vježba, malo po malo.

Rast potražnje za zaštitarima

Najtraženiji trgovci, konobari i skladištari

Najviše oglasa odnosi se na Zagreb

Ako ste ikada poželjeli spojiti korisno s ugodnim – radno iskustvo i ljeto na obali – Atlantic Grupa nudi priliku koja povezuje oboje.

Za sezonske poslove unapređivača prodaje osigurava i smještaj za tri do četiri osobe, što otvara mogućnost prijave s prijateljem, partnerom, članom obitelji...ili s kim god ste već dobra ekipa.

Smještaj je organiziran na Rabu, Pagu i u Istri (okolica Poreča), a uz zajednički život dolazi i rad u dobro uhodanom timu. Posao uključuje brigu da Atlanticovi brendovi poput Cedevite, Smokija i Barcaffea budu dostupni i vidljivi na policama trgovina.

“Prijavila sam se s najboljom prijateljicom jer nam je bilo važno da ljeto provedemo zajedno – a uz smještaj koji smo dobile, posao je postao zajednička avantura”, istaknula je jedna od Atlanticovih sezonskih zaposlenica iz Poreča.

Radno vrijeme je jutarnje, pa ima vremena za kupanje i zabavi. Nedjelje su uvijek slobodne, a subote, ako se i dogodi neka radna u špici sezone, se najavljuju i  dodatno se plaćaju. Nagrađuje se dobar učinak, a zaposlenici dobivaju i službeni mobitel te naknadu za korištenje privatnog automobila.

Atlantic osigurava edukaciju i podršku kolega mentora. Iskustvo nije uvjet – traže se odgovorne, snalažljive osobe spremne za timski rad i ljetnu sezonu u dobrom društvu.

Nije ni čudo što je Atlantic Grupa već petu godinu zaredom među Top 10 poslodavaca u Hrvatskoj, a gotovo dvije trećine sezonskih radnika dolazi putem preporuka ili se vraća iz prethodnih sezona – jer dobro iskustvo se dijeli i ponavlja.

Prijave su otvorene, a ljeto & more su bliži nego što misliš.

Klikni, prijavi se i uhvati svoje mjesto pod suncem!

Stres je normalna reakcija organizma, no ponekad nas može posve obuzeti, čak do te mjere da ne možemo normalno funkcionirati. Privatne obveze, ubrzani način života, zatrpanost poslom - samo su neki od razloga zbog koji nam organizam, ponekad, kaže: "Stop". Nije se lako boriti protiv stresa, ali nije niti nemoguće. Kako bi vam dan prošao sa što manje stresa, pokušajte usvojiti barem jedan od sljedećih savjeta: 

Morate znati što želite postići i zašto

Nedostatak usmjerenja stvara stres, a ne nedostatak vremena. Svi imaju na raspolaganju 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. 

Kad god želite nešto postići, koncentrirajte se samo na to i zanemarite ostalo. Morate biti sigurni da točno znate definirati što želite postići i zbog čega. Nitko ne može doći do cilja ako ne zna što je cilj. 

Potrošite manje energije koncentrirajući se na ono što je bitno

Suština osobne produktivnosti leži u činjenici da najprije radite stvari koje su važne, a ne one koji su hitne. Drugim riječima, presložite prioritete. Koncentrirajte se na bitno, a ostalo zanemarite. 

Razmišljajte o napretku, ne o perfekciji 

Ne brinite o tome da sve mora biti savršeno jer nećete ništa postići. Umjesto toga, usredotočite se na napredak koji ste napravili danas u odnosu na jučer i koji ćete ostvariti sutra. 

Napredak nije nemoguć. Svaki korak osobnog razvoja traži odricanje i rad te pokazuje napredak kojem treba odati priznanje. Znate i sami da nećete postići savršenstvo, ali činjenica da se malim koracima uspinjete prema svom cilju ionako je važnija od toga.

Očistite srce i misli

Svakoga dana netko vas uvrijedi, povrijedi, zaboravi, odbije. Ali ako odlučite očistiti misli i osjećaje od tih dnevnih udaraca, jačate svoju volju i karakter. Gledajte svaki novi dan započeti 'očišćeni' od negativnih sitnica koje su vas pogodile prethodnoga dana. Naučite ignorirati, a pogotovo opraštati. Nemojte teret onoga 'jučer' nositi u svoju sadašnjost niti na takvim temeljima planirati budućnost. Ne dozvolite da bilo što poljulja vaš unutarnji mir. 

Očekujte stres, prihvatite ga i zatim "otpustite"

Najvažnija putovanja, koja vode do najljepših mjesta, obično su izazovna i do njih uvijek dolazimo težim putem. 
Stres u malim dozama može biti stimulativan. Koliko ste puta čuli da ljudi govore kako 'lakše rade pod pritiskom rokova'? Odvojite 'produktivan' stresa od onog koji je destruktivan. Produktivan stres tjera vas da nešto bitno obavite sada, bez odgađanja. Nemojte ga ignorirati pod svaku cijenu. 

Pazite na svoje tijelo

Vježbajte, idite u šetnju, krećite se što više možete. Pazite na prehranu. Ako se osjećate loše, a zatim to upotpunjavate nezdravom prehranom i pasivnošću, počet ćete se vrtjeti u začaranom krugu.

Svakog dana učinite nešto lijepo za sebe

Sami sebi morate biti prioritet. Nema osobe koja zaslužuje veću pažnju i ljubaznost od vas. Kada volite sebe, sve drugo dolazi na mjesto. 

Nemojte komplicirati 

Koliko god pokušavate biti organizirani i disciplinirani, uvijek si ostavite prostora za fleksibilnost i istraživanje novih mogućnosti, novih izvora sreće. 

1. Olakšaj im da ti kažu “da/može/probaj”

2. Preuzmi inicijativu na '1 na 1' sastancima

3. Zapisuj stvari 

4. Budi promjena koju želiš vidjeti

Potraga za poslom, iako se danas možda čini jednostavnijom nego ikad, i dalje je jedno od emocionalno zahtjevnijih putovanja. Da, svjedoci smo neobične situacije – tržište vapi za radnom snagom, oglasi iskaču sa svih strana, a poslodavci su najčešće ti koji moraju dodatno zasukati rukave kako bi pronašli i zadržali kvalitetne kandidate. No, unatoč toj ravnoteži koja (napokon, zar ne ?) ide na ruku tražiteljima posla, činjenica ostaje – taj proces zna biti itekako stresan.

A najnapetiji dio cijele priče? Razgovor za posao. Bez imalo dvojbe.

Posebno kad je riječ o razgovorima uživo. Video pozivi imaju svojih prednosti – možemo ih odraditi iz udobnosti vlastitog doma, možda i s omiljenom šalicom kave kraj sebe, obuveni u papuče i s barem djelomičnim osjećajem kontrole. No kad se pred poslodavca treba stati „oči u oči“, priča dobiva sasvim drugačiji ton. Taj trenutak kada znamo da ćemo biti pomno promatrani, da će svaka riječ, gesta i pauza biti predmet (svjesne ili nesvjesne) analize, kod mnogih izaziva grč i nelagodu u želucu.

Tada često nismo ni sjena onoga tko zaista jesmo. Stisnuti, ukočeni, fokusirani samo na to da što prije dođemo do kraja i ne zabrljamo. A istovremeno, baš tada bi najviše trebalo pokazati svoju autentičnost, energiju, ono „nešto“ što nas izdvaja od ostalih i u očima poslodavca čini savršenim kandidatom za oglašeno radno mjesto.

No kako uopće doći do tog opuštenog stanja? Kako umiriti srce koje lupa kao ludo i ruke koje se znoje čim kročimo u prostoriju?

Ne brini – u nastavku članka donosimo nekoliko korisnih, provjerenih trikova koji će ti pomoći da na razgovor za posao dođeš ne kao uzdrmani kandidat, nego kao verzija sebe kojoj bi i sam/a poželio/la dati posao.

1. Priprema je pola opuštenosti

Zvuči klišejasto, ali vjeruj nam – što smo pripremljeniji, to ćemo na razgovoru za posao biti mirniji i opušteniji. Istraži firmu, pročitaj još jednom oglas i razmisli o potencijalnim pitanjima. Pripremi i svoja pitanja – time ne samo da pokazuješ interes, nego i držiš kontrolu nad razgovorom. Nisi tamo samo da bi bio procijenjen/a – i ti procjenjuješ njih.

2. Isprobaj „power posing“

Znanstveno je potvrđeno da tijelo može utjecati na um. Prije ulaska u zgradu (ili čak u wc kabini!), stani u pozu samopouzdanja – ruke na bokovima, ramena unatrag, brada gore. Zadrži poziciju dvije minute. Nije šala – razina kortizola pada, a samopouzdanje raste. Čak i ako si isprva djeluješ neobično.

3. Duboko disanje nije rezervirano samo za jogu

Prije ulaska u prostoriju (ili uključivanja u Zoom), napravi nekoliko dubokih udaha i izdaha. Fizički ćeš usporiti otkucaje srca i umiriti misli. Fokusiraj se na disanje i na činjenicu da si došao/la pokazati tko si i kako doista zaslužuješ šansu.

4. Zamisli najgori scenarij – i onda ga odbaci

Jedan od trikova mentalnog treninga je svjesno razmišljanje o najgorim ishodima… pa njihovo racionalno odbacivanje. Ako zabrljaš odgovor? Nisi prvi/a. Ako zaboraviš reći nešto bitno? Imaš još vremena kako bi to ispravio/la. Tvoja vrijednost ne ovisi o jednom odgovoru ili razgovoru za posao. U najgorem slučaju – bit će još prilika.

5. Prije razgovora – neka te nešto razveseli

Poslušaj omiljenu pjesmu, pročitaj foru koja te uvijek nasmije, popričaj s osobom koja te zna opustiti ili se poigraj s kućnim ljubimcem. Dođi na razgovor sa smiješkom – ne onim prisilnim, već onim iskrenim, ljudskim. Energija se osjeti. A smirenost se, zanimljivo, vrlo često rađa iz male doze radosti.

A sad kad smo sve to riješili, da te pitamo… Spreman/na si za novi razgovor za posao? Odlično! Sljedeći korak je pronaći posao koji ti zaista odgovara. Posjeti MojPosao i istraži aktualnu ponudu poslova – tko zna, možda te baš danas čeka prilika koja će te oduševiti!

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, u prvom kvartalu 2025. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1.474 eura neto, što je 9% više u odnosu na prethodni kvartal i čak 16% više nego u istom razdoblju 2024. godine. 

Medijalna plaća, koja bolje odražava stvarnu raspodjelu primanja, nešto je niža od prosjeka i iznosi 1.360 eura. To znači da većina zaposlenika zarađuje manje od prosječne plaće.

U usporedbi s prethodnim kvartalom, medijalna plaća porasla je za 9%, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine zabilježila rast od 14%. Ovi podaci sugeriraju da je trend najbržeg rasta plaća u donjem dijelu spektra usporio, što može ukazivati na stabilizaciju tržišta rada.

 
Općenito, najviše plaće imaju zaposlenici u IT-u, telekomunikacijama i informacijskom sektoru, gdje su primanja u prosjeku 15% viša od ukupnog prosjeka. S druge strane, najniže plaće zabilježene su u poljoprivredi, gdje su 11% ispod prosjeka.

Usporedimo li podatke s prvim kvartalom 2024. godine, najveći rast plaća zabilježen je u sektorima: umjetnost, zabava i sport (+30%) te obrazovanje i znanost (+23%). 

S druge strane, u poljoprivrednim tvrtkama plaća je rasla svega 6% u odnosu na isti period prošle godine.

 
Osim menadžerskih pozicija, gdje su prosječne plaće dvostruko više od ukupnog prosjeka i prelaze 3.000 eura, najbolje plaćene radnike pronalazimo u sektorima tehnologije i razvoja te informacijskih tehnologija. 

Konkretnije, zaposlene u području tehnologije i razvoja zarađuju u prosjeku 31% više od prosječne plaće, odnosno 1.936 eura, dok stručnjaci u IT sektoru primaju 22% više od prosjeka, što iznosi 1.796 eura.

Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici pomoćnih zanimanja, čija su primanja 35% ispod prosjeka (957 eura). Uslužne djelatnosti bilježe prosječnu plaću od 1.077 eura (-27%), dok radnici u tekstilnoj industriji zarađuju 1.120 eura, što je 24% ispod prosjeka.

Državne tvrtke ispod prosjeka

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 10% više od prosjeka te iznose 1.627 eura neto. S druge strane, zaposlenici tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu primaju 8% više od prosjeka (1.590 eura), a upravo su u tim tvrtkama plaće zabilježile najznačajniji rast u odnosu na prethodnu godinu – čak 28%. 

Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu iznose 1.483 eura neto, odnosno 1% više od prosjeka i čak 19% više nego u istom razdoblju lani. Radnici zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi ostvaruju mjesečna primanja od 1.353 eura (-8%), no taj je sektor zabilježio značajan rast plaća od 14% u usporedbi s prvim kvartalom 2024.

 
Provjerili smo i postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade. 

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna neto plaća iznosi 1.332 eura, što je 10% ispod državnog prosjeka. Ipak, upravo su u ovom segmentu zabilježen najznačajniji rast primanja, s povećanjem od impresivnih 16% u odnosu na prethodnu godinu.

U poduzećima s do 19 zaposlenika prosječna primanja iznose 1.439 eura, što je 2% ispod prosjeka, dok je godišnji rast plaća dosegao 14%. S druge strane, najviše prosječne plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.564 eura neto.

 
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Vukovarsko-srijemskoj (-17%), Požeško- slavonskoj (-18%) te Sisačkoj-moslavačkoj (-14%) županiji. 

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (9% iznad prosjeka) te iznosi 1.605 eura (medijan 1.499 eura), ali su upravo u Zagrebu plaće najmanje rasle u odnosu na prošlu godinu (14%).

U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše 'skočile' u županijama s nižim prosječnim plaćama: Virovitičko-podravskoj (+21%),  Brodsko - posavskoj (+21%) te Šibensko - kninskoj (+20%) županiji. 

Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. 

Konkretnije, zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 2.313 eura, što je 57% više od prosječne plaće. Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju čak 12% višu plaću od prosječne (1.646 eura) i čak 30% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 1.270 eura, ili 14% manje od prosjeka.

Također, analiza pokazuje kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1.168 eura (21% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.2734 eura (-14%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće. 

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1.626 eura, odnosno 10% više od prosjeka.

Kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika. 

U prvom kvartalu 2025. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 16% više od žena, međutim ženama je plaća više rasla (+15%) u odnosu prvi kvartal prošle godine nego muškarcima (+13%). Konkretno, prosječna mjesečna neto plaća muškaraca u prvom kvartalu iznosila je 1.592 eura, dok je prosječna mjesečna plaća žena iznosila 1.374 eura.

Medijan* je statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje. Matematički, to je broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola, čime se u praksi sprječava da na njegov iznos pretjerano utječu jako mali ili jako veliki iznosi plaća.

Servisom MojaPlaća, kao i portalom MojPosao upravlja Alma Career Croatia. 

MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 600 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno više od 38.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci. 

1. Treba mi više vremena

2. Nisam dostupan

3. Treba mi pomoć

4. Molim vas, razgovarajte sa mnom s poštovanjem

5. Imam prijedlog

6. Ne osjećam se cijenjeno

7. Ovo se ne čini pravedno

8. Želim biti više angažiran/a

Dolazak novog šefa može biti izazovan, ali i prilika za profesionalni rast. Ako pristupimo promjeni na pravi način, možda otkrijemo da vam upravo ovaj novi šef može postati najbolji poslovni saveznik.

Promjene su neizbježan dio života. Preseljenje u novi grad, promjena automobila, čak i preuređenje stana mogu izazvati stres, uzbuđenje, ali i određenu nesigurnost. Naše rutine, koje nam pružaju osjećaj kontrole i sigurnosti, odjednom su uzdrmane. A što tek kada promjena utječe na naš posao – mjesto gdje provodimo velik dio dana, gdje gradimo karijeru, ali i odnose s kolegama?

Jedna od najvećih promjena u radnom okruženju svakako je dolazak novog šefa. Čak i ako prethodni nije bio omiljen, on je ipak bio poznat. Znali smo kako funkcionira, koje su mu granice, što ga iritira, a što mu imponira. Dolazak nove nadređene osobe često u nama budi nesigurnost: kakav će biti njegov stil vođenja, hoće li donositi drastične promjene, kako će gledati na naš dosadašnji rad? 

Srećom, postoje načini da se pripremimo i osiguramo da taj prijelaz protekne što bolje.

Kako se pripremiti za dolazak novog šefa?

1. Istraži novog nadređenog

Ako je moguće, saznaj više o njemu ili njoj. LinkedIn, interne informacije u tvrtki ili čak razgovor s kolegama iz drugih odjela mogu nam dati korisne uvide. Kakvo mu je dosadašnje iskustvo? Koje su mu profesionalne vrijednosti? Ako dolazi iz potpuno drugačijeg sektora, možda će donijeti inovativne ideje, ali i očekivati brzu prilagodbu tima.

2. Pregledaj svoj rad i rezultate

Prije nego što se novi šef upozna s našim radom, sami si postavimo ogledalo. Pregledaj projekte na kojima si radio/la, razmisli o svojim uspjesima i izazovima. Ako postoji prostor za poboljšanja, sada je pravi trenutak da ih identificiramo i osmislimo plan kako ih riješiti.

3. Budi spreman/na na promjene

Novi šef znači i novu dinamiku. Možda će željeti promijeniti način izvještavanja, sastanaka ili prioriteta. Umjesto da te promjene unaprijed odbaciš, pokušaj ih sagledati kao priliku za profesionalni rast.

Kako od starta postaviti dobar odnos?

1. Prvi dojam je važan, ali stavi naglasak na autentičnost

Nema potrebe za pretjeranim uljepšavanjem vlastite uloge ili pokušajem dodvoravanja. Budi profesionalan/na, ali i autentičan/na. Prvi dojam ne čini samo ono što kažemo, već i način na koji slušamo i reagiramo.

2. Komuniciraj proaktivno

Ne čekaj da ti šef priđe prvi – preuzmi inicijativu. Predstavi mu se, ukratko objasni svoje odgovornosti i ponudi pomoć u procesu prilagodbe.

3. Postavljaj pametna pitanja

Umjesto da nagađaš što tvoj novi šef očekuje, postavi mu nekoliko pitanja poput 'Kakvi su vaši prioriteti?' te 'koji način komunikacije preferirate?'.
Jasna i pravovremena komunikacija može spriječiti nesporazume u budućnosti.

Na što treba paziti?

1. Ne uspoređuj ga s prethodnim šefom (barem ne naglas)

Svaka usporedba, pogotovo ako je glasna, može se protumačiti kao neprihvaćanje promjene. Novi šef nije došao biti kopija prethodnika, već donijeti svoju viziju i stil vođenja.

2. Strpljenje je ključno

Prilagodba ide u oba smjera – i mi se prilagođavamo njemu, ali i on nama. Nemoj očekivati da će odmah razumjeti dinamiku tima ili sve procese. Daj mu vremena.

3. Čuvaj se uredskih tračeva

Iako je primamljivo podijeliti svoja (pozitivna ili negativna) mišljenja o prethodnim nadređenima, mudrije je suzdržati se. Novi šef vjerojatno sluša i promatra više nego što mislimo.

4. Fleksibilnost je naša prednost

Ako se naš novi šef odluči za promjene koje nisu u skladu s dosadašnjim praksama, pokušaj ih prihvatiti otvoreno. Pokazivanje fleksibilnosti i spremnosti na prilagodbu može nam donijeti dodatne prilike u budućnosti.

5. Gradi povjerenje kroz djela, a ne samo riječi

Šefovi cijene ljude na koje se mogu osloniti. Dosljednost u radu, preuzimanje odgovornosti i poštivanje rokova najbolji su način da izgradimo kredibilitet i dugoročan dobar odnos.

Plaće u Hrvatskoj rastu iz godine u godinu – barem tako kažu brojke. 

Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2024. godini je prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1346 eura, što je čak 12% više nego prethodne godine. 

No, unatoč tim rastućim brojkama, troškovi života ne zaostaju – neki bi rekli da rastu još i brže. Stanarine, hrana, režije, gorivo... sve to debelo udara po džepu. Pa se postavlja ključno pitanje: raste li nam životni standard jednako brzo kao što (barem na papiru) rastu plaće?

Nije tajna da je plaća jedan od najvažnijih faktora zadovoljstva poslom. Nije sve u novcu, ali realno – lakše je biti motiviran kad znaš da će tvoj trud biti pošteno nagrađen. Osim same osnovne plaće, tu su i dodaci, bonusi, beneficije... sve to čini razliku. 

Kad smo zadovoljni primanjima, radimo s više elana, osjećamo se cijenjeno i imamo manje stresa oko plaćanja računa. A kad plaća ne pokriva naše potrebe? Onda dolazi frustracija, demotivacija, pa čak i razmišljanja o promjeni posla.

Međutim, koliko nas je zapravo zadovoljno svojom plaćom? A ti?

Provodimo istraživanje o (ne)zadovoljstvu plaćama među hrvatskim radnicima i želimo čuti tvoje mišljenje! Osjećaš li da si pošteno plaćen za posao koji obavljaš? Razmišljaš li o promjeni poslodavca zbog boljih uvjeta?

Sudjeluj u istraživanju i pomozi nam da dobijemo realnu sliku stanja na tržištu rada. Zajedno možemo osvijestiti koliko su hrvatski radnici zadovoljni svojim primanjima i što bi trebalo mijenjati. 

Pet karakteristika zdravog samopouzdanja na poslu:

Pet zamki pretjeranog samopouzdanja:

1. Uključi motivacijsko pismo – čak i ako nije traženo u oglasu

2. Izbjegni slanje CV-a i motivacijskog pisma na engleskom, osim ako to nije traženo

3. Obrnuto kronološki redoslijed iskustva i obrazovanja

4. Kreativni životopisi – DA, ali samo kada je to prikladno

5. Prijavljivanje ispod ili iznad trenutne razine kvalifikacija

• Poslodavci se boje se da će nam posao brzo dosaditi i da ćemo otići dalje (zato u motivacijskom pismu uvijek trebamo objasniti zašto se prijavljujemo za poziciju koja je ispod naše razine iskustva).
• Smatraju da ne mogu ispuniti naša očekivanja u pogledu plaće. I obično su u pravu.
• Strahuju da ćemo biti nezadovoljni na poslu.

6. CV u obliku eseja – veliko NE!

7. Pazite na čitljivost i preglednost

Također, pravi je trenutak za pretraživanje trenutno oglašenih natječaja za slobodna radna mjesta na MojPosao. 

1. Slanje životopisa 'na sve strane'

2. No networking, no party

3. Zanemarivanje profesionalnog razvoja

4. Nepripremljenost za intervju

5. Gubitak motivacije nakon 'odbijenice'

Razmišljaš o sezonskom poslu na Jadranu? Želiš iskoristiti ljeto za rad u novom i poticajnom  okruženju te steći nova iskustva? Ili možda tražiš priliku koja se može pretvoriti u dugoročnu karijeru u ugostiteljstvu i turizmu? 

Ako je tvoj odgovor na bilo koje od ovih pitanja „da“, onda ne smiješ propustiti Sezonac.hr – najveći online sajam poslova u turizmu i sezoni, koji traje još samo do četvrtka u ponoć!

Ponuda poslova je bogata i raznolika – od konobara, recepcionara i kuhara, pa sve do menadžerskih pozicija u prestižnim hotelima i restoranima. 

Osim sezonskih poslova, neki poslodavci nude i dugoročnu suradnju, pružajući ti mogućnost da se zaposliš i nakon završetka ljeta.

Jednostavna prijava, direktna komunikacija s poslodavcima

Prijava na oglase nikad nije bila lakša!

Na virtualnim štandovima poslodavaca možeš pronaći sve ključne informacije o radnom okruženju, uvjetima rada, kulturi tvrtke i beneficijama koje nude. Ako želiš saznati još više, možeš stupiti u kontakt s potencijalnim poslodavcem putem chata ili videopoziva i dobiti odgovore iz prve ruke.

Sudjeluj u istraživanju o sezonskom zapošljavanju

Osim što ti Sezonac.hr nudi priliku da pronađeš posao, trenutno provodimo istraživanje o sezonskom zapošljavanju. Podijeli svoja iskustva i doprinesi boljem razumijevanju tržišta rada! Sudjelovanjem možeš pomoći budućim sezoncima i poslodavcima da bolje shvate izazove i prilike koje sezonski rad donosi.

Pripremi se za uspjeh

Kako bi povećao/la svoje šanse za zaposlenje, preporučamo ti da unaprijediš svoj životopis i motivacijsko pismo. Ako trebaš savjete o tome kako se najbolje predstaviti budućem poslodavcu ili kako uspješno odraditi razgovor za posao, posjeti rubriku „Događanja“ i pronađi korisne informacije.

Sajam ostaje otvoren do 6. veljače u ponoć – iskoristi priliku dok traje! Posjeti Sezonac.hr odmah, istraži ponudu poslova i napravi prvi korak prema svom novom poslu. 

Na sajmu sudjeluju: Valamar, Maistra, Lidl, Jadranka trgovina, Le Méridien Lav, dm, Tommy, Radisson Blu Resort & Spa – Hotel Split, Jamnica, Hoteli Cavtat Remisans Hotel Group, Bluesun Hotels & Resorts, Aminess, Jadran, Lush, Falkensteiner, Rudan, Tifon, Bestsolution, Jadranka turizam, Arena Hospitality Group, Hotel & Marina Nautica, Pine Beach Pakoštane, Cresanka, Petrol, Hotel Vila Rova i Hotel Pinija.

Prava prilika je ovdje – nemoj je propustiti!

Zamislimo situaciju: dvoje kolega radi na istom projektu, ali imaju potpuno različite pristupe. Jedan voli detaljno planirati, dok drugi preferira improvizaciju. U nekom trenutku dolazi do nesuglasica, a napetost raste. Zvuči poznato? 

Sukobi u radnom okruženju sasvim su normalna pojava – razlike u mišljenju, karakterima i načinima rada neizbježno dovode do nesporazuma. No, umjesto da ih ignoriramo ili pogoršavamo, sukobe možemo iskoristiti kao priliku za poboljšanje komunikacije i jačanje timskog duha.

Bez obzira na razlog konflikta, važno je znati kako ga riješiti na konstruktivan način. Evo pet savjeta kako to uspješno napraviti bez nepotrebne drame i intervencije HR odjela.

1. Smiri emocije i pristupi racionalno

Kada se sukob dogodi, prvi korak je prepoznati vlastite emocije i ne reagirati impulzivno. Ako si ljut/a ili frustriran/a, uzmi trenutak da se smiriš prije nego odgovoriš. Duboko disanje ili kratka šetnja mogu pomoći. Racionalan pristup pomaže da razgovor ostane produktivan, umjesto da se pretvori u osobni napad.

2. Slušaj i pokušaj razumjeti drugu stranu

Često se sukobi pogoršavaju jer ljudi ne slušaju jedni druge. Umjesto da unaprijed pretpostavljaš što druga osoba misli, postavljaj pitanja i aktivno slušaj njezino stajalište. Empatija i razumijevanje mogu otkriti stvarni uzrok nesporazuma i otvoriti put prema rješenju.

3. Fokusiraj se na rješenje, a ne na problem

Umjesto da se previše zadržavaš na tome tko je u pravu, usmjeri razgovor prema mogućim rješenjima. Predloži kompromis ili pokušaj pronaći zajednički interes. Ako sukob uključuje više ljudi, može pomoći posredovanje treće, neutralne strane koja može objektivno sagledati situaciju.

4. Jasno komuniciraj svoja očekivanja

Mnogi konflikti proizlaze iz nesporazuma. Jasna i otvorena komunikacija ključna je za sprječavanje budućih sukoba. Definiraj što ti je važno i pitaj sugovornika isto. Kada su očekivanja usklađena, manje je šanse za daljnje nesuglasice.

5. Ne shvaćaj sukobe osobno

Posao je dinamično okruženje u kojem su sukobi normalan dio svakodnevice. Umjesto da ih doživljavaš kao napad na svoju osobu, gledaj ih kao priliku za poboljšanje međuljudskih odnosa i razvoj profesionalnih vještina. Na kraju dana, važno je održati dobar radni odnos i izgraditi timsku suradnju.

Prednosti rada na daljinu

Zašto poslodavci oklijevaju s radom na daljinu?

Kako uvjeriti poslodavca da vam omogući rad od kuće?

Želiš biti među prvima koji će saznati za najnovije sezonske poslove? Pridruži se našoj zajednici i primajte obavijesti o najboljoj prilici za pronalazak sezonskog posla!

Prijavi se za primanje obavijesti o online sajmu poslova u turizmu i sezoni - Sezonac.hr kojeg ove godine možeš posjetiti od 28. siječnja do 6. veljače. Očekuje te širok spektar tvrtki koje nude obilje otvorenih radnih pozicija - prilika za rad u turizmu i sezoni.  

Sajam je prilika da se istakneš među konkurencijom te uspostaviš izravnu komunikaciju s poslodavcima kako bi dobio/la sve potrebne informacije. Prijavom za primanje obavijesti osiguravaš da ne propustiš priliku za pronalazak sezonskog posla u sklopu sajma jer ćemo te podsjetiti kad Sajam krene.

Kako se prijaviti?

Budi i ti kandidat koji će na vrijeme pronaći pravu poslovnu priliku za sebe. Prijavi se za primanje obavijesti na portalu MojPosao te budi korak ispred drugih u pronalaženju savršenog sezonskog posla sa SEZONAC.hr!

Siječanj je mjesec kada započinjemo s realizacijom novogodišnjih odluka, motivirani svježim početkom i željom za promjenama. Jedna od najčešćih odluka koje donosimo vezana je uz karijeru, a često uključuje ambiciju da ispregovaramo veću plaću, potvrdilo je istraživanje koje je provela Alma Career Croatia.

Također, prema istraživanju provedenom u listopadu 2024. godine na uzorku od 1.258 radnika u SAD-u, čak 56% zaposlenika planira promijeniti posao ili već traži novi u 2025. godini. Razlozi su različiti: 37% osjeća da nisu dovoljno cijenjeni, 37% se osjeća iscrpljeno, a 40% navodi niske plaće kao glavni razlog, piše cnbc make it.

Ako se nalaziš među onima koji žele unaprijediti svoju financijsku situaciju, pravo je vrijeme da poduzmeš konkretne korake. Evo kako započeti.

1. Postavi pitanje: ‘Što želim?’

Prvi korak je jasno definiranje naših očekivanja u vezi s iznosom plaće. Razmisli o pitanju: “Što ja zapravo želim?”, savjetuje Alison Fragale, profesorica organizacijske psihologije i autorica knjige “Likeable Badass”.

Odredi željeni iznos i pronađi podatke koji podržavaju vašu procjenu. U tome ti vrijedan saveznik može biti MojaPlaća, servis servis koji prati iznose plaća za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj.

Također možeš razgovarati s prijateljima iz iste industrije ili pronaći nekoga u svojoj tvrtki tko bi mogao reći nešto više o internim rasponima plaća. Takve informacije pomažu da naši zahtjevi budu realni i utemeljeni, ističe Fragale.

2. ‘Što je pobjeda za drugu stranu?

Kako bismo najbolje opravdali povećanje plaće, moramo dokazati svoj doprinos na poslu.

“Najbolji argumenti uvijek su utemeljeni na tome što druga strana dobiva”, kaže Fragale. “Ljudi će nam uglavnom reći ‘da’ kada visoko cijene ono što nudimo.”

Istakni svoje jedinstvene uspjehe i rezultate koristeći brojčane pokazatelje. U nekim poslovima, poput prodaje, to je jednostavno. No čak i ako radimo, primjerice, u regrutaciji, možemo kvantificirati svoj rad. Fragale navodi primjer: “Vodio sam 218 razgovora s potencijalnim kandidatima za posao” ili “Sudjelovala sam u 43 selekcijska procesa.”

Također, preporučuje vođenje elektroničke i fizičke evidencije o postignućima.

3. ‘Započnimo razgovor prije nego što očajnički trebamo odgovor’

Konačno, razgovor o povećanju plaće s nadređenom osobom trebali bismo odraditi čim prije, već u prvim mjesecima 2025. godine.

“Potrebno je započeti taj razgovor prije nego što očajnički trebamo odgovor, prije nego što se počnemo osjećati ogorčeno zbog neadekvatne kompenzacije”, naglašava Fragale. Takvi zahtjevi često zahtijevaju vrijeme. 

Čak i ako naš šef odmah prepozna da zaslužujemo povišicu, često mora pregovarati s drugima u naše ime. “To se ne može dogoditi preko noći,” dodaje.