Poslodavci

Alma Career, vodeća kompanija u području zapošljavanja u srednjoj i istočnoj Europi, poznata u Hrvatskoj po brendu MojPosao, nedavno je provela međunarodno istraživanje o zadovoljstvu plaćom putem platforme Paylab.  

Istraživanje je obuhvatilo gotovo 15.000 ispitanika iz devet zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Češke, Slovačke, Estonije, Litve i Latvije.

„Rezultati pokazuju kako je samo 27 % sudionika istraživanja zadovoljno svojom trenutačnom plaćom, dok se 56 % njih osjeća potplaćeno. Taj osjećaj izraženiji je među ispitanicima u baltičkim i balkanskim zemljama, dok ispitanici iz Češke, Slovačke i Estonije pokazuju nešto višu razinu zadovoljstva“, ističe Jozef Plško, direktor za odnose s javnošću i komunikacije Alma Career grupe.

Plško dodaje i da čak 77 % ispitanika razmatra promjenu posla u idućih šest mjeseci, što upućuje na značajan rizik fluktuacije radne snage. 

„Spremnost na promjenu radnog mjesta osobito je visoka u balkanskim zemljama, gdje doseže i do 90 %. Na takve stavove, očekivano, utječu brojni čimbenici – od visine plaća do njihove realne vrijednosti u kontekstu kupovne moći“, zaključuje Plško.

Svaki peti radnik zadovoljan je plaćom

Podaci pokazuju kako je tek 21 % ispitanika iz Hrvatske zadovoljno svojom trenutnom plaćom – pri čemu ih je samo 2 % u potpunosti zadovoljno, a 19 % uglavnom zadovoljno. 

S druge strane, 41 % hrvatskih radnika nezadovoljno je visinom svojih primanja – od toga 16 % izrazito nezadovoljno, a 25 % uglavnom nezadovoljno.  

Ostatak ispitanika (38 %) zauzima neutralan stav i navodi kako „nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni“.

U usporedbi s drugim zemljama obuhvaćenima istraživanjem, najzadovoljniji su ispitanici iz Češke i Estonije (oko 32 %), dok se Hrvatska, zajedno s Latvijom i Litvom, nalazi na samom dnu ljestvice zadovoljstva plaćama.

Kada se promatra zadovoljstvo plaćom prema spolu, istraživanje je pokazalo da su žene u prosjeku manje zadovoljne svojim primanjima od muškaraca – tek 24 % žena izjavilo je da su zadovoljne plaćom, dok je taj udio kod muškaraca nešto viši, 30 %.

Zanimljive razlike u zadovoljstvu uočene su i s obzirom na dob. Osobe mlađe od 45 godina sklonije su izražavanju zadovoljstva plaćom – gotovo 30 % ih je zadovoljno, dok je među ispitanicima starijima od 45 godina takav stav iskazalo samo 23 %.

Ovi podaci ukazuju na trend rasta nezadovoljstva s godinama, što je osobito zanimljivo ako uzmemo u obzir da se s godinama najčešće dolazi i do viših radnih pozicija – koje obično nose i veću plaću. 

Međutim, čini se da osjećaj potplaćenosti s iskustvom ne nestaje, već se dodatno naglašava.

Osjećaj potplaćenosti prisutniji nego ikad 

Više od polovine ispitanika iz svih zemalja (56 %) izjavilo je kako se osjeća potplaćeno, što je porast od 3 % u odnosu na 2023. godinu. 

Istodobno, samo 21 % sudionika istraživanja smatra kako je njihova trenutna plaća razmjerna uloženom radu – što je pad od 5 % u odnosu na prošlu godinu.

U Hrvatskoj je taj osjećaj još izraženiji – čak 65 % zaposlenih smatra da je njihova plaća preniska u odnosu na njihove radne zadatke i doprinos organizaciji. Samo 17 % hrvatskih ispitanika smatra kako su njihova primanja „razumna“ i u skladu s njihovim angažmanom.

Koliku bi plaću zaposlenici smatrali zadovoljavajućom?

Istraživanje je pokazalo i koliki rast plaće bi ispitanici smatrali zadovoljavajućim. 

U Hrvatskoj, 38 % radnika navodi da bi bili zadovoljni s povećanjem od 11 do 20 %, dok je 37 % njih izjavilo da bi za osjećaj zadovoljstva trebalo povećanje između 21 i 50 %. Dodatno, 16 % Hrvata zadovoljilo bi se s rastom plaće od 6 do 10 %, dok bi svega 3 % zaposlenika željelo udvostručiti svoja primanja.

 
Rezultati cjelokupnog istraživanja jasno pokazuju koliko ispitanici smatraju da bi im trebala rasti plaća da bi bili zadovoljni. Najveći broj, njih 40 %, smatra kako bi im bilo dovoljno povećanje od 11 do 20 %. Daljnjih 27 % ispitanika očekuje povišicu u rasponu od 20 do 50 %, dok bi 17 % zadovoljilo i manje povećanje od 6 do 10 %. Zanimljivo je da samo 2 % sudionika smatra da bi ih zadovoljilo udvostručenje trenutne plaće.

Istraživanje je također otkrilo povezanost između visine primanja i očekivanja – oni s nižim plaćama uglavnom očekuju veće povišice kako bi se osjećali zadovoljnije.

Gledajući po zemljama, tri od četiri ispitanika u Češkoj, Slovačkoj, Estoniji i Sloveniji smatraju da bi povećanje do 20 % bilo zadovoljavajuće. S druge strane, u ostalim zemljama, među kojima je i Hrvatska, većina zaposlenika očekuje povišicu veću od 20 %. 

Ove razlike vjerojatno odražavaju varijacije u kupovnoj moći i prosječnim plaćama među državama.

Čak 89 % Hrvata razmišlja o promjeni posla

Nezadovoljstvo plaćom ima jasne posljedice i na razinu lojalnosti radne snage. 

Na pitanje planiraju li u narednih šest mjeseci potražiti novi, bolje plaćen posao, čak 89 % ispitanika iz Hrvatske odgovorilo je potvrdno – 45 % njih ozbiljno razmatra promjenu, a 44 % kaže da je to moguće. Samo 11 % ispitanika izjavilo je da sigurno neće tražiti novi posao.

Na razini svih devet zemalja obuhvaćenih istraživanjem, 77 % ispitanika razmatra promjenu posla. Najveća spremnost na takav korak prisutna je upravo u balkanskim zemljama, gdje dostiže i do 90 %. Ove brojke jasno upućuju na rašireno nezadovoljstvo i potencijalno visok rizik od fluktuacije radne snage, posebice u Hrvatskoj.

„U usporedbi s istraživanjem iz 2023., broj onih koji razmišljaju o promjeni posla lagano je pao – sa 79 % na 77 %, no i dalje samo jedna četvrtina zaposlenika ne razmišlja o promjeni posla u narednih šest mjeseci“, zaključuje Jozef Plško.

O istraživanju

Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2025. godine putem platforme Paylab, međunarodnog servisa za usporedbu plaća i analiza tržišta rada. Sudjelovali su ispitanici iz devet zemalja u kojima Alma Career aktivno posluje: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litva i Latvija.

Ovo priopćenje sadrži samo dio rezultata Alma Career istraživanja. Cjeloviti dokument s ključnim nalazima dostupan je svim zainteresiranim medijskim predstavnicima – slobodno nam se obratite za više informacija.

OVI indeks i četvrti je mjesec zaredom zabilježio pad na godišnjoj razini, -6,3 posto u odnosu na travanj prošle godine, što je druga najveća stopa pada od početka godine. Desezonirane vrijednosti upućuju na to da je u odnosu na prethodni mjesec potražnja za radom također pala, i to za -2,4 posto, čime je indeks od početka ove godine ukupno u padu za -8,2 posto. S obzirom na to da je drugo tromjesečje tek započelo, morat ćemo pričekati barem podatke za svibanj da bismo mogli s većom sigurnošću komentirati signale s tržišta rada i njihov utjecaj na stopu rasta realnog BDP-a.

Prvih pet najtraženijih zanimanja ostalo je isto u odnosu na travanj prošle godine: prodavač, kuhar, konobar, skladištar i vozač, ali se svih pet tražilo manje u odnosu na godinu ranije. Ovo je dobrim dijelom ne toliko znak slabljenja potražnje, nego odraz činjenice da se u prijašnjim mjesecima sve veći broj zaposlenika zapošljavao na neodređeno vrijeme, pa se frekvencija objavljivanja oglasa posljedično smanjila. Najveći negativan doprinos stopi rasta indeksa u travnju dali su oglasi za prodavače, konobare i vozače, dok su najveći pozitivan doprinos imali oglasi za poslove u financijama, učitelje, zidare i inženjere strojarstva. Kozmetičari su na ljestvici najtraženijih zanimanja pali za osam mjesta, s 20. na 28. Na istoj ljestvici najviše se popelo zanimanje učitelja koje se pomaknulo za 11 mjesta gore, s 33. na 22. mjesto.

U odnosu na travanj 2024. godine, smanjio se udio oglasa u kojima se traži srednja razina obrazovanja (sa 65,5 na 61,9 posto), dok su se udjeli oglasa u kojima se tražila niska ili visoka razina obrazovanja povećali sa 16,2 na 16,5 posto za nisku i s 18,3 na 21,6 posto za visoku razinu obrazovanja. Najveći negativan doprinos godišnjoj stopi pada indeksa dali su oglasi u kojima se tražila srednja razina obrazovanja, a pozitivan doprinos stigao je od oglasa s visokom razinom obrazovanja. Trend rasta udjela oglasa koji nude ugovor na neodređeno nastavio se i u travnju, najviše nauštrb ugovora na određeno, ali i sezonskih zaposlenja. U posljednjih pet godina udio oglasa u kojima se nudi zaposlenje na neodređeno porastao je za čak 11,6 postotnih bodova.

Istočna Hrvatska jedina je regija koja je u travnju imala pozitivan doprinos stopi rasta oglasa i u kojoj je zabilježen godišnji rast broja oglasa od 7,0 posto. Zanimanja koja su imala najveći pozitivan doprinos stopi rasta indeksa u toj regiji bila su liječnik/stomatolog, farmaceut i medicinska sestra. U središnjoj Hrvatskoj, na koju otpada više od polovice svih oglasa, najveći pozitivan doprinos imali su oglasi u kojima su se tražili zaposlenici u financijama i proizvodnji, inženjeri strojarstva i građevine te kuhari.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

Ponedjeljak, 9:00 – sastanak tima.
10:15 – follow-up jedan-na-jedan.
11:30 – Zoom s vanjskim partnerima.
13:00 – status update.
15:00 – „samo kratko“ brainstormanje.
16:45 – netko izgovara: „Evo, samo da skočimo na brzi call prije kraja dana.“

Kraj radnog dana. Svi su i dalje tu – fizički – ali mentalno? Iscijeđeni. Fokus ispran. Energija isparila. Produktivnost? Negdje daleko. Ako vam ovaj opis zvuči poznato, niste sami – vaši zaposlenici možda pate od tzv. meeting hangovera.

Podaci ne lažu – sastanci crpe snagu

Studije pokazuju da 28% sastanaka ostavlja zaposlenike iscrpljenima, a više od 90% radnika doživljava 'meeting hangover' barem povremeno. Gotovo polovica zaposlenika (47%) osjeća manji angažman nakon sastanka, dok više od 50% navodi da ovakva iscrpljenost remeti njihov radni tok i produktivnost.

Trebamo li jednostavno izbrisati sve sastanke iz kalendara?

Naravno da ne. Ali svakako bismo ih trebali učiniti manje zamornima, smislenijima i humanijima.

Evo 5 konkretnih savjeta za vas kao lidera, kako biste spriječili da sastanci postanu sinonim za gubitak vremena i energije:

1. Postavite jasan cilj – svaki put

Sastanak bez svrhe je kao e-mail bez poruke. Prije nego što pošaljete pozivnicu, postavite si pitanje: Što želimo postići ovim sastankom? Ako ne možete to sažeti u jednu rečenicu, možda sastanak ni ne treba održati.

2. Smanjite broj sudionika

Ne mora baš cijeli tim biti prisutan na svakom pozivu. Manji broj ljudi znači više fokusa, manje ponavljanja i veću efikasnost. Sve što je važno možete kasnije prenijeti onima koji nisu sudjelovali – jasno i sažeto.

3. Uvedite dan bez sastanaka

Jedan dan tjedno bez sastanaka – online ili uživo – može raditi čuda za fokus, duboki rad i kreativnost. Zaposlenici će vam zahvaliti, a njihova produktivnost će porasti.

4. Ne rastežite vrijeme – kraći je često bolji

Ako ste mislili da svaki sastanak treba trajati 60 minuta – niste sami. Ali niste ni u pravu. Probajte 15 ili 25 minuta. Kratki sastanci tjeraju ljude na konkretnost i smanjuju mentalni zamor.

5. Dajte prostora za pauze – posebno nakon virtualnih sastanaka

Online sastanci mogu biti čak i iscrpljujući od onih uživo. Kamera, multitasking, nedostatak neverbalnih signala... Sve to opterećuje mozak. Uvedite „tampon zonu“ od 5-10 minuta između sastanaka kako bi ljudi stigli predahnuti.

Pametnije, a ne više

Sastanci nisu problem – loši sastanci jesu. Kao lideri, imamo moć (i odgovornost) da sastančenja pretvorimo iz izvora frustracije u korisne alate za povezivanje, odlučivanje i stvaranje vrijednosti. Počnite s malim promjenama – vaši će vam ljudi (i njihova produktivnost) biti zahvalni.

Na koje usluge imamo akciju?

Za detaljne informacije o svim dodatnim uslugama koje MojPosao nudi, posjetite našu web stranicu posvećenu dodatnim uslugama. Možete nas kontaktirati putem telefona na broj 01 6065 275 ili putem e-maila na kontakt@mojposao.hr.

Sretne blagdane želi vam MojPosao!

U vremenu kada se vodi žestoka bitka za svakog radnika, a osobito onog kvalitetnog, poslodavci sve češće posežu za dodatnim pogodnostima kako bi privukli i zadržali talente. Fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada od kuće i dodatni slobodni već su neko vrijeme gotovo postali standard. No, u toj se paleti benefita polako, ali sigurno, sve čvršće pozicioniraju i oni usmjereni na mentalno zdravlje zaposlenika.

No koliko su takve pogodnosti doista važne samim zaposlenicima? Upravo na to pitanje pokušala je odgovoriti Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao, u okviru najnovije ankete u kojoj je sudjelovalo više od 1700 ispitanika.

Smanjena produktivnost i burnout

Prema rezultatima ankete, čak 44% ispitanika smatra da je izuzetno važno da njihov trenutni ili budući poslodavac pokazuje brigu o mentalnom zdravlju zaposlenika, primjerice kroz programe wellbeinga ili nudeći mogućnost psihološke podrške. Kako ističu, zanemarivanje tog segmenta dovodi do sve prisutnijeg burnouta, pada angažiranosti i motivacije, a posljedično i smanjene produktivnosti.

“Briga o mentalnom zdravlju trebala bi biti sastavni dio poslovne kulture, no nažalost, u mnogim tvrtkama još uvijek se radi o temi koja se prečesto ignorira”, poručuju ispitanici.

Plaća kao temelj mentalnog blagostanja

Gotovo polovica sudionika (48%) vjeruje da bi psihološka podrška i wellbeing programi bili korisni, ali naglašavaju da je prvi korak osigurati temeljne uvjete, poput zadovoljavajuće plaće i pozitivne radne atmosfere.

“Dobra plaća – ona od koje se mogu pokriti osnovni životni troškovi i priuštiti si poneko zadovoljstvo ili godišnje putovanje – čini pola mentalnog zdravlja“, komentira jedan od ispitanika. Kao referentni prag priželjkivane plaće, najčešće se spominjao iznos od barem 1.500 eura neto.

Mentalno zdravlje i osobna odgovornost

S druge strane, 8% sudionika ističe kako im nije osobito važno da poslodavac pruža podršku kad je riječ o mentalnom zdravlju. Prema njihovom mišljenju, wellbeing i osobni razvoj primarno su odgovornost samih zaposlenika, dok bi poslodavci trebali osigurati korektne financijske uvjete, profesionalno okruženje i prilike za razvoj vještina.

Svibanj je mjesec novih prilika, a mi vam donosimo nevjerojatnu ponudu za poboljšanje vaše online prisutnosti! Ovaj mjesec možete iskoristiti 25% popusta na Google oglašavanje, a naš iskusni digitalni tim stručnjaka pobrinut će se da vaša kampanja bude optimizirana za najbolje rezultate. S Google oglašavanjem možete doseći idealne kandidate, uključujući one koji možda ne provode vrijeme aktivno tražeći posao, ali su upravo oni koji odgovaraju profilu vašeg idealnog zaposlenika.

Privucite idealne kandidate – Google oglašavanje vam pomaže!

Vaš oglas za posao kojeg ste objavili na portalu MojPoso promoviramo kroz formu Google display oglasa, to su vizualni oglasi koji se prikazuju korisnicima dok čitaju vijesti, istražuju teme na popularnim portalima ili pregledavaju druge relevantne web stranice. Kampanje ciljano dopiru do kandidata na temelju njihovog ponašanja na internetu, poput pretraživanja sličnih poslova ili konzumiranja sadržaja povezanog s određenom industrijom. Google na temelju tih signala identificira korisnike koji odgovaraju uvjetima iz vašeg oglasa, čime se povećava relevantnost i učinkovitost oglasa. Tako vaš oglas dolazi upravo do onih koji su u fazi traženja ili razmatranja nove karijerne prilike.

Što Google oglašavanje može učiniti za vas?

1. Precizno ciljanje. Naša strategija omogućuje da vaš Google oglas dosegne aktivne, ali i pasivne kandidate, koji možda nisu izričito tražili vašu poziciju, ali su slični idealnim kandidatima za vaš posao. Kroz naše display kampanje, vaši oglasi se prikazuju na popularnim portalima poput Index.hr, Net.hr, 24sata, Večernji, tportal i drugima.

2. Naš tim preuzima cijeli proces upravljanja kampanjom. Ne morate brinuti oko upravljanja kampanjama – to prepuštate našem stručnom digitalnom timu. Naši stručnjaci će postaviti i kontinuirano optimizirati kampanje prema rezultatima, tako da vaša pozicija bude prikazana pravim kandidatima. 

3. Pratite dosege i angažman. Na kraju kampanje, šaljemo vam izvještaj o dosegnutim korisnicima (reach) i klikovima, tako da možete vidjeti koliko je ljudi vidjelo vaš oglas i koliko ih je kliknulo. To vam daje jasnu sliku o učinkovitosti kampanje i omogućuje daljnje optimizacije za vaš proces zapošljavanja.

4. Idealno za brand awareness / Employer Branding. Google kampanje koje postavljamo su po svojoj formi display kampanje, koje služe za brand awareness. Ove kampanje omogućuju vam da povećate svijest o vašem brendu i oglasu među korisnicima koji bi mogli biti idealni za vašu poziciju.

Kako ostvariti popust?

S Google oglašavanjem možete doseći idealne kandidate koji nisu nužno svakodnevno u potrazi za poslom. S 25% popusta u svibnju, ovo je savršen trenutak za pokretanje kampanje koja će vam pomoći da privuče upravo one koji će biti savršeni za vaš posao.

Ne čekajte! Akcija traje tijekom svibnja, započnite svoju kampanju već danas, a naš tim će se pobrinuti za sve ostalo.

Detalje o dodatnim uslugama koje MojPosao nudi pronađite na našoj web stranici posvećenoj dodatnim uslugama. Za više informacija o akciji na Google kampanje možete nas kontaktirati telefonom na broj 01 6065 275 ili putem e-maila na kontakt@mojposao.hr.

Telemach je postao nositelj certifikata Future Resilience koji SELECTIO Grupa dodjeljuje kompanijama posvećenima brizi o zaposlenicima te njihovom osnaživanju. Nastavak je to dugogodišnjih ulaganja tvrtke u ljudske potencijale i izgradnju snažnog i motiviranog tima.

“Iza svake uspješne kompanije stoje ljudi, zato u Telemachu puno pažnje posvećujemo ulaganju u razvoj i zadovoljstvo zaposlenika. Certifikat Future Resilience još je jedna potvrda našeg kontinuiranog angažmana na ovom polju i korak dalje u nastojanjima da zaposlenicima osiguramo sve dostupne resurse za osobni i profesionalni rast", rekao je prilikom uručenja certifikata predsjednik Uprave Telemacha Adrian Ježina.

Kao nadogradnju na brojne postojeće pogodnosti, zaposlenici Telemacha odsad na raspolaganju imaju i poseban program izgradnje otpornosti na poslovne i privatne izazove, uz podršku certificiranih psihologa i psihoterapeuta. Program nudi tematske edukativne radionice, temeljene na kognitivno-bihevioralnim principima, a dostupno je i besplatno, anonimno telefonsko psihološko savjetovanje s certificiranim stručnjacima. 

“Ovaj program, usmjeren razvoju vještina koje pomažu u učinkovitom nošenju sa stresom, neizvjesnostima i promjenama, doprinosi jačanju emocionalne i mentalne otpornosti. Polaznicima je vrlo koristan, a istovremeno pokazuje istinsku brigu kompanije o psihofizičkom zdravlju zaposlenika. Drago nam je što je Telemach prepoznao Future Resilience kao vrijednu dugoročnu investiciju u svoj najvažniji resurs - zaposlenike”, rekao je Aleksandar Zemunić, direktor SELECTIO Grupe koja organizira i provodi program.

Future Resilience dio je širokog spektra razvojnih programa te pogodnosti usmjerenih na zdravlje i uravnoteženi život koje zaposlenici Telemacha imaju na raspolaganju.

“U Telemachu idemo u korak s najnovijim trendovima, tehnologijama i poslovnim praksama. Osluškujemo potrebe naših zaposlenika i nudimo im pogodnosti kao što su interne i vanjske edukacije, fleksibilnost rada, potpore za roditelje, dobrovoljno zdravstveno osiguranje, sufinancirane sportske članarine i još mnogo toga”, rekla je Andreja Gracin, izvršna direktorica Ljudskih potencijala Telemacha, i dodala kako kompanija nastavlja s kontinuiranim obogaćivanjima postojećih programa za zaposlene i u budućnosti.
 

Prema podacima Ministarstva zdravstva, gotovo trećina bolovanja u Hrvatskoj otvara se neopravdano. S obzirom na to, nije iznenađujuće da se među zaposlenicima koji redovito dolaze na posao povremeno čuje prijedlog da bi njihova lojalnost i prisutnost trebale biti nagrađene. No, bi li takav poticaj, svojevrsni 'bonus za prisutnost', doista utjecao na smanjenje broja neopravdanih bolovanja?

Upravo to pitanje postavila je Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao, u anketi u kojoj je sudjelovalo gotovo 3.000 ispitanika. 

Manje lažnih bolovanja, ali postoje rizici

Polovica ispitanika (50%) smatra da bi uvođenje bonusa za redovitu prisutnost na poslu smanjilo broj neopravdanih bolovanja. Prema njihovom mišljenju, velik broj zaposlenika koristi bolovanje iako za to nema stvarne potrebe, a financijski poticaj mogao bi ih motivirati na češći dolazak na posao. Dodatno, ispitanici koji rade u tvrtkama koje su već implementirale ovu mjeru tvrde da je ona doista rezultirala smanjenjem broja bolovanja.

S druge strane, trećina ispitanika (35%) vjeruje da bi ova mjera mogla imati određeni učinak, ali istovremeno upozoravaju na potencijalne rizike.

Smatraju da bi mogla dovesti do toga da čak i bolesni zaposlenici dolaze na posao, što dugoročno može biti kontraproduktivno. Naime, umjesto nekoliko dana oporavka, bolesni zaposlenik bi mogao raditi s manjim učinkom tjednima, čime bi se negativno odrazio na produktivnost cijelog tima.

Ključan faktor – iznos bonusa

Konačno, 15% ispitanika smatra da bi uvođenje bonusa bilo neučinkovito u smanjenju neopravdanih bolovanja. Njihovo stajalište je da je postojeće umanjenje plaće od 30% tijekom bolovanja već dovoljno snažan poticaj za povratak na posao čim osoba ozdravi. Također, ističu da oni koji ne žele raditi neće biti motivirani nikakvom stimulacijom.

Bez obzira na to kojoj skupini pripadaju, ispitanici su složni u jednom – ključni faktor koji bi mogao utjecati na uspješnost ove mjere bio bi upravo iznos bonusa.

U 1990-ima, kao i početkom ovog stoljeća većina poduzetnika pokretala je biznis od nule, biznisi su rasli isključivo organski, a poduzetnici su nastavljali voditi svoje biznise i nakon formalnog odlaska u mirovinu. Međutim, dinamika izlaska i ulaska u biznis, te akvizicijskog rasta kojoj svjedočimo na razvijenim zapadnim tržištima polako postaje uobičajena i na hrvatskoj poduzetničkoj sceni. Prodati ili kupiti biznis više nije tabu, a upravo o ovoj temi Mirela Alpeza, direktorica CEPOR-a govorit će se na 16. Liderovoj konferenciji 'Budućnost obiteljskih tvrtki' koja će se 21. ožujka održati u hotelu Zonar u Zagrebu.

Obiteljske tvrtke čine vrlo važan i neizbježan faktor gospodarstva svake zemlje. Pretpostavka je da u Hrvatskoj više od 50 posto zaposlenih proizlazi iz takvih obiteljskih tvrtki, što samo po sebi govori o koliko se jakom i važnom subjektu radi. Obiteljski posao je dominantan u strukturi gospodarstva, ali jedinstvenost interakcije vlasništva, upravljanja i sukcesije u velikoj mjeri je zanemarena u razumijevanju strateške orijentacije i performansi takvih tvrtki. Zato Lider već 16 godina okuplja osnivače obiteljskih tvrtki i njihove nasljednike kako bi na jednom mjestu otvorili teme namijenjene upravo njima. 

Stalna je tema generacijska tranzicija, a u protekloj je godini jedna od najvećih bila generacijska tranzicija u tvrtki JGL stoga će sudionici ove godine na konferenciji čuti iskustvo Eve Usmiani Capobianco, predsjednice Upravnog odbora JGL-a koja je na toj funkciji naslijedila svog oca. 

Također, sudionici će čuti rezultate istraživanja 'Generacijska tranzicija - dokle smo stigli?' Borisa Vukića, suosnivača i partnera u Adizes-u SEE nakon čega slijedi panel na temu 'Što ste oduvijek htjeli znati o prijenosu poslovanja' kojeg će moderirati Andrija Garofulić, partner u tvrtki Forvis Mazars Adria.

Što nakon prodaje tvrtke? Pitanje je koje mori brojne osnivače pa smo ovoj temi posvetili panel: 'Život poduzetnika nakon prodaje tvrtke' na kojem sudjeluju Miljenko Goluban, osnivač maloprodajnog lanca Strahinjčica i Damir Kirić, zamjenik predsjednika nadzornog odbora Gumiimpexa a kojeg će moderirati Liderova novinarka Ksenija Puškarić. Nakon panela će docentica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku doc. dr. sc. Petra Mezulić Juric održati prezentaciju na temu 'Poduzetnici u zlatnim godinama: umirovljeni, ali ne i umorni'. 

Konferencija će završiti panelom 'HR pristupi u procesu akvizicija' na kojem će se govoriti o izazovima nakon spajanja tvrtki. Na panelu sudjeluju Jelena Jelinić Cvirn, HR direktorica HSM informatike, Ana Oreb, HR managerica u Euromarktu i Silvija Kufner Hopp, direktorica pravnih poslova i ljudskih resursa Kufner grupe. Panel će voditi Hrvojka Kutle iz Spirale izvrsnosti koja će na konferenciji održati i predavanje o poluzi razvoja obiteljske tvrtke. 

'Budućnost obiteljskih tvrtki' neizostavna je konferencija za vlasnike i menadžere koji rade ili će raditi u obiteljskim tvrtkama, pravnicima, konzultantima, predstavnicima državnih institucija kojima je u interesu da se obiteljske tvrtke što bolje i brže razvijaju, financijskim institucijama te savjetnicima za specifične teme za obiteljsko poduzetništvo. Svoje mjesto na tradicionalnoj Liderovoj konferenciji osigurajte putem linka:

https://lider.events/obiteljske/prijava/ 

Ovo je zadnja prilika za zakup štanda, stoga ne propustite ovu jedinstvenu priliku za Employer Branding i osigurajte najbolje kandidate za nadolazeću sezonu!

Hrvati gotovo 51 sat mjesečno provedu na TikToku – u čemu je tajna doznajte na četvrtoj Liderovoj TikTok edukaciji

TikTok je više od zabave – to je moćan alat za marketing koji može transformirati vaše poslovanje!

Nakon uspješno održane tri edukacijske radionice o TikTok oglašavanju Lider organizira i četvrtu koja će se održati 18. veljače u zagrebačkom Sheratonu. Naime, TikTok oglašavanje u Hrvatskoj sve više dobiva na značaju s obzirom da, prema podacima datareportala za 2024. godinu, čak 1,05 milijuna punoljetnih korisnika TikToka dolazi iz Hrvatske. Također, prema podacima tvrtke Oberlo, Hrvatska je trenutno pri svjetskom vrhu po vremenu gledanja TikToka s obzirom da Hrvati mjesečno provode u prosjeku oko 50 sati i 46 minuta na TikToku dok je globalni prosjek 34 sata i 15 minuta.

Dakle, po pitanju vremena provedenog na TikToku trenutno smo globalni lideri dok Hrvati, prema statistikama, otvaraju TikTok čak 18 puta dnevno. Upravo zato je TikTok idealna platforma za oglašavanje jer, osim što je iznimno popularan, na njemu kreativnost i autentičnost dolaze do izražaja pred milijardama korisnika. Na Liderovoj edukaciji od stručnjaka za digitalni marketing Marijana Palića saznajte kako brendovi koriste razne formate oglašavanja na TikToku za postizanje nevjerojatnih rezultata. To su, primjerice, In-Feed Ads, TopView Ads, Branded Hashtag Challenges i Spark Ads. Naučite kako ciljati pravu publiku, mjeriti uspjeh i analizirati performanse kampanja.

Pridružite se našoj edukaciji i otkrijte kako vaš brend može postati viralan na najbrže rastućoj društvenoj mreži današnjice. TikTok je više od zabave – to je moćan alat za marketing koji može transformirati vaše poslovanje!

Ne propustite priliku da budete ispred konkurencije i osvojite srca mladih generacija, ali i onih starijih koji se sve više priključuju! Pridružite nam se 18. veljače u Sheratonu, a svoje mjesto na edukaciji osigurajte na vrijeme prethodnom prijavom putem linka.

No, kako kreirati učinkovit video oglas?

Savjeti za izradu video natječaja za posao

1. Jasna struktura: Prvi dojam je ključan! Uvod vašeg video oglasa trebao bi jasno predstaviti vašu tvrtku i poziciju koju oglašavate. U nekoliko rečenica opišite tko ste, što nudite i zašto bi kandidati trebali raditi baš kod vas. Počnite s atraktivnom vizualnom prezentacijom logotipa vaše tvrtke ili prepoznatljivom scenom iz vašeg radnog okruženja.
2. Usredotočite se na poziciju i odgovornosti: Brzo pređite na srž – o kojoj je poziciji riječ? Opišite glavne odgovornosti i izazove koje pozicija donosi, ali na način koji je jasan, sažet i direktan. Koristite konkretne informacije kako bi kandidati odmah razumjeli što će biti njihov posao.
3. Predstavite kulturu i vrijednosti tvrtke: Video je idealan način da pokažete ne samo što vaša tvrtka radi, već i kako radi. Prikažite kadrove radnog okruženja, timske aktivnosti ili događaje koji prikazuju kulturu vašeg tima. Potencijalni kandidati će se puno lakše identificirati s tvrtkom ako vide stvarne primjere kako se kod vas radi i kako zaposlenici doprinose zajedničkom cilju.
4. Istaknite beneficije i prednosti rada kod vas: Nemojte zaboraviti naglasiti koje su glavne prednosti rada u vašoj tvrtki. Bilo da se radi o fleksibilnim radnim uvjetima, prilici za profesionalni razvoj, nagradama ili neformalnom okruženju – istaknite sve što vaša tvrtka čini atraktivnim mjestom za rad.
5. Optimalna duljina video oglasa: Video oglas treba biti kratak i učinkovit. Optimalno trajanje je između 60 i 90 sekundi. To je dovoljno vremena da prenesete sve važne informacije bez gubitka pažnje gledatelja. Dugotrajni oglasi mogu izgubiti interes kandidata, dok prekratki možda neće pružiti dovoljno informacija.
6. Poziv na akciju (Call to Action): Uvijek završite video pozivom na akciju. Pozovite kandidate da se prijave putem vaše web stranice ili MojPosao platforme, uključite kontaktne informacije i jasne upute za prijavu. Dodajte kratku poruku o tome zašto je vaša tvrtka pravi izbor za njih.

Što izbjegavati?

• Predugački uvodi: Vrijeme je dragocjeno, pa se izbjegavajte duge i nepotrebne uvode.
• Nejasne informacije: Video treba biti informativan, ali izbjegavajte suvišne detalje. Držite fokus na ključnim informacijama.
• Loša kvaliteta snimke: Kvaliteta videa utječe na profesionalnost oglasa. Pobrinite se da koristite dobru opremu ili angažirajte stručnjake za snimanje ako je potrebno.

Iskoristite moć video oglasa!

MojPosao vam nudi podršku pri objavi i savjete za izradu uspješnih video oglasa. Obratite nam se s povjerenjem i privucite prave talente!

Pripreme za turističku sezonu 2025. godine su u punom jeku, a Sezonac.hr, jedinstveni virtualni sajam poslova u turizmu i sezoni, pruža priliku poslodavcima da osiguraju najbolje sezonske radnike. Sajam će se održati od 28. siječnja do 6. veljače 2025. godine, a sudjelovanje na njemu može značajno unaprijediti vaše poslovanje.

Prednosti sudjelovanja na Sezonac.hr

1. Pristup velikom broju kandidata: Sezonac.hr okuplja poslodavce i posloprimce na jednom mjestu, omogućujući vam pristup širokom spektru potencijalnih zaposlenika. Ukupno je zabilježeno više od 1.200.000 posjeta i preko 70.000 prijava.

2. Direktna komunikacija s kandidatima: Kroz našu platformu možete provoditi intervjue putem chata i video poziva, što olakšava proces selekcije i zapošljavanja. Brza i jednostavna komunikacija omogućuje vam da brzo pronađete odgovarajuće radnike za nadolazeću sezonu.

3. Employer Branding: Sudjelovanjem na sajmu povećavate prepoznatljivost svog brenda. Naša proširena medijska kampanja osigurava doseg do preko 1.000.000 korisnika, čime privlačite najbolje talente.

Iskustva sudionika

Ivana Galonja, Hotel Manager, VIS d.d.: "Prvi telefonski razgovor je stvorio pozitivan dojam: od ljubaznosti i tona glasa do savjeta za uzimanje paketa prema procjeni potrebe našeg društva. Zatim kroz nastavak suradnje i činjenicu da sam informaciju i pomoć mogla dobiti "i u podne i u ponoć"; dostupnost, spremnost za pomoć, redovitoj provjeri je li se snalazim, je li sve u redu i je li potrebna dodatna asistencija. Zaista, ugodno sam iznenađena uslugom. Što se tiče aplikacije, iznimno je jednostavna za korištenje i pregledna."

Alma Kavazović, Zamjenik direktora / Voditelj ugostiteljstva, Slastičarna Vela Placa & Pizzerija Colovare: "Već par godina, pomoću oglašavanja preko MojPosao stranice lakše pronalazimo djelatnike za rad u našoj tvrtki. Sada ste nam dodatno, putem aplikacije Sajam poslova u turizmu, olakšali da u što kraćem roku pronađemo djelatnike za poslove koji su nam potrebni."

Janja Teglović, Specijalist za selekciju, Dubrovački vrtovi sunca d.o.o.: "I ove godine planiramo sudjelovati na virtualnom Sajmu poslova u turizmu, jer smo bili više nego zadovoljni prošlogodišnjim odazivom i interakcijom sa zainteresiranim osobama koje preferiraju rad u turizmu i ugostiteljstvu".

Zakupite svoj štand

Ne propustite priliku da unaprijedite svoje poslovanje i osigurate najbolje sezonske radnike za nadolazeću sezonu. Zakupom štanda na Sezonac.hr dobivate pristup velikom broju kandidata koji traže sezonski posao. Naš tim stručnjaka stoji vam na raspolaganju za sva pitanja i podršku tijekom trajanja Sajma.

Posjetite Sezonac.hr i rezervirajte svoj štand već danas!

Blagdansko vrijeme je pred nama, a s njim dolazi i naša posebna blagdanska akcija! Od 16. prosinca 2024. do 7. siječnja 2025., MojPosao vam nudi nevjerojatnih 40% popusta na brojne dodatne usluge koje će vam pomoći u pronalasku savršenih kandidata za vaše poslovanje.

Što je u ponudi?

Ovih blagdana, MojPosao vam poklanja popust na usluge koje će povećati vidljivost vaših oglasa, ali i usluge koje će pomoći osnaživanju vašeg Employer Brandinga:

• Pozivnice kroz MojPosao bazu: Proširite informaciju o otvorenom radnom mjestu slanjem direktne pozivnice kandidatima kroz najveću bazu tražitelja posla u Hrvatskoj
• Oglas u newsletteru: Povećajte doseg oglasa objavom u mjesečnom newsletteru koji prima više od 320.000 tražitelja posla.
• Objave i/ili kampanje na društvenim mrežama: Iskoristite moć društvenih mreža poput Instagrama, Facebooka, LinkedIna i X-a (poznatiji kao Twitter)
• Radio-net paket: Povećajte vidljivost vaših oglasa putem partnerskih radio postaja i portala
• Google oglašavanje: Iskoristite kvalitetniju mogućnost ciljanja kandidata koji odgovaraju uvjetima vašeg oglasa za posao temeljem samog ponašanja korisnika na internetu
• Digitalni paket: Kombinacija digitalnih usluga za maksimalan učinak, obuhvaća Google i Facebook kampanje te objavu oglasa na MojPosao LinkedIn stranici
• Profil poslodavca: Prezentacija Vaše tvrtke putem tekstualnog, foto i video sadržaja u sklopu Profila poslodavca na portalu MojPosao pomaže vašim Employer Branding ciljevima te je ključno za privlačenje vrhunskih talenata

Kako iskoristiti popust?

Za više detalja o svim MojPosao dodatnim uslugama koje vam stoje na raspolaganju, posjetite našu web stranicu o dodatnim uslugama te o Profilu poslodavca. Kontaktirajte nas na broj telefona 01 6065 275 ili mailom kontakt@mojposao.hr.

Sretne blagdane i uspješnu novu godinu želi vam MojPosao!

Posljednji poziv za sudjelovanje!

Kako sudjelovati?

Profesionalno usavršavanje zaposlenika ključno je za dugoročni rast i uspjeh svake tvrtke.

Prema istraživanju Deloitte-a, 72% globalnih lidera smatra da je kontinuirana edukacija zaposlenika glavni faktor održavanja konkurentnosti u brzo mijenjajućem poslovnom okruženju. Razvoj vještina i kompetencija ne samo da poboljšava učinkovitost radne snage, već i povećava zadovoljstvo zaposlenika, smanjuje fluktuaciju te potiče inovacije i prilagodljivost. 

Također, prema podacima World Economic Foruma, 54% zaposlenika smatra da će do 2025. godine morati nadograditi ili potpuno promijeniti svoje vještine, što znači da ulaganja u edukaciju postaju neizbježna.

No, kako stoje stvari u Hrvatskoj? Provode li hrvatske tvrtke dovoljno edukacija za svoje zaposlenike i na koji način organiziraju taj proces? Postoji li formalan plan edukacija ili se oslanjaju na spontanost i individualnu inicijativu zaposlenika? Tko zapravo preuzima prvi korak – poslodavac ili radnik?

Pozivamo vas da podijelite svoja iskustva i mišljenja o profesionalnom usavršavanju zaposlenika u Hrvatskoj! Sudjelujte u Educentrovom istraživanju o edukacijama i pomozite nam da prikupimo podatke o praksama i trendovima o ovoj važnoj temi. 

Zajednice žena postaju sve učestalije – u poduzetništvu, IT-ju, medicini, novinarstvu, ali i unutar tvrtki – sve sfere poslovnog svijeta uviđaju važnost umrežavanja među ženama, a ne čudi zašto je do toga došlo. Statistika rada i istraživanja o umrežavanju pokazuju da je na globalnom tržištu rada manje od 47 posto žena što znači da većinu poslovnog svijeta predstavljaju muškarci. Također, oko 30 posto vodećih pozicija na globalnoj poslovnoj sceni drže žene, dok u IT-ju, koji sve više određuje sadašnjost i budućnost kako poslovanja tako i svih drugih sfera života, radi tek 26,7 posto žena. 

Također, istraživanja pokazuju da se žene umrežavaju drugačije od muškaraca što može biti velika prepreka. Cijeli poslovni svijet dizajniran je za muškarce, uključujući i networking, odnosno umrežavanje koje je ključno za razvijanje odnosa, poslovnu suradnju te poslovno unaprjeđenje. Tek smo nedavno toga konačno postali svjesni te se u networking uvode promjene – a mreže žena velik su korak naprijed u provođenju tih promjena.  

Unatoč napretku koji pozicionira žene u biznisu u ravnopravniji položaj i stvara inkluzivnije radno okruženje i dalje su prisutni brojni izazovi koji nas koče i vraćaju unatrag. Dakle, taman kad napravimo korak naprijed prema jednakosti, vratimo se par koraka unazad zbog fenomena poput leaky pipelinea koji ilustrira gubitak ženskih talenata na višim razinama hijerarhije ili double-binda koji ocrtava dvostruka očekivanja s kojima se žene suočavaju. 

Zato se Lider već 14 godina bavi ovim temama u sklopu konferencije Žene u biznisu, a ove godine smo jedan panel posvetili upravo tematici 'Korak naprijed, natrag dva' na kojem razgovaramo s Ininom operativnom direktoricom usluga kupcima i maloprodaje Zdravkom Demeter Bubalo, članicom Uprave Addiko banke Anom Dorić Škevom, aktivisticom i osnivačicom House of Brandinga Anom Pecotić te voditeljicom hrvatskog ureda Deloittea Helenom Schmidt. Također, posvećujemo se i jednakosti plaća o čemu će u svom predavanju više reći HR konzultantica i voditeljica Selectio HR akademije Ivana Matijević. 

Već je dobro poznata činjenica da žene u networkingu prednost daju kvaliteti umjesto kvantiteti što je ključna strategija za stvaranje pouzdane i sigurne zajednice žena koja je itekako važna za daljnje osnaživanje i raspravu o aktualnim temama. Jedna od tih tema je i zdravlje. 

O zdravlju se nikad više nije govorilo, a nikad se manje zdravo nismo osjećali, neovisno je li riječ o osobnom, mentalnom ili ženskom zdravlju ili pak govorimo o zdravlju radne okoline. Ipak, čini se da smo našli ključ i da leži u ravnoteži, ravnopravnosti i razbijanju tabua. Zato smo drugi panel posvetili zdravlju, a na njemu će govoriti izvršna direktorica Nouscoma Marina Udier, glumica i brand ambasadorica za Loreal - Vichy Daria Lorenci Flatz, glumica Iva Šimić Šakoronja te Marsova voditeljica korporativnih komunikacija za UBBAI regiju Vanja Vagić. 

Prema studiji koju je provela Kellogg School of Management, žene koje se pokušavaju umrežiti poput muškaraca kako bi napredovale zapravo najgore prolaze zato što im nedostaje jedan ključni sastojak za uspjeh; uzak unutarnji krug žena koje im pružaju podršku. 

Studija je otkrila da postoji potreba za usko povezanom ženskom skupinom jer upravo taj uži krug žena pruža ključne informacije o mogućnostima i izazovima prilikom zapošljavanja, neovisno jesu li te informacije vezane uz mogućnosti napredovanja ili o tome kako se postaviti na razgovoru na posao. Dakle, žene ostvaruju najbolje rezultate kada dobivaju podršku drugih žena. 

Navedeno istraživanje pokazalo je i da žene koje imaju svoj uzak krug poslovnih žena s kojima se mogu posavjetovati o karijeri imaju gotovo tri puta veću šansu za dobivanjem boljeg posla nego žene koje nemaju takav sustav podrške.

Jer na kraju, networking donosi nove mogućnosti koje za žene mogu značiti zaokrete u karijeri, promjenu profesije, dodatnu karijeru, mentorstvo, hobi kao karijeru ili pokretanje nove karijere u mirovini. Zato smo jedan od panela posvetili i novom početku o čemu će govoriti vlasnica i predsjednica Uprave Tahografa Dorotea Effenberger, rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija, izvršna direktorica Lanive Dubravka Tomeković Aralica te direktorica Kärchera Hrvatska Georgiana Tudor. 

Na Ženama u biznisu moći ćete čuti i dva 'one-on-one' razgovora: s predsjednicom Uprave Hrvatskog Telekoma Natašom Rapaić te s redateljicom, spisateljicom i profesoricom na Akademiji dramske umjetnosti Snježanom Banović. 

Osim što ćete imati prilike čuti uživati u bogatom, zanimljivom, inspirativnom i korisnom programu, moći ćete networkat i s najmoćnijim ženama domaćeg biznisa. U sklopu konferencije, koja se održava 5. prosinca u zagrebačkom Mozaik Event Centru, predstaviti će se i tradicionalna Liderova lista 300 najmoćnijih žena u biznisu te će se dodijeliti nagrada za top 10. 

Broj mjesta na konferenciji je ograničen stoga osigurajte svoje na vrijeme prethodnom prijavom putem linka: Žene u biznisu 2024. - 14. međunarodna konferencija.

Alma Career, vodeći pružatelj rješenja za zapošljavanje na tržištima Srednje i Istočne Europe, poznat u Hrvatskoj po brendu MojPosao, proveo je istraživanje koje daje vrijedan uvid u iskustva i stavove više od 24.000 ispitanika iz devet zemalja, uključujući Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Češku, Slovačku, Estoniju, Litvu i Latviju. 

Rezultati istraživanja otkrivaju kako zaposlenici pregovaraju o plaći pri promjeni posla, ukazujući na različite regionalne trendove i stavove o plaćama.

“Istraživanje pokazuje da je značajna većina ljudi, njih dvije trećine, tražila povećanje plaće prilikom posljednje promjene posla. Zanimljivo je da je 28% ispitanika ciljalo na istu plaću kao i ranije, dok je manji udio (10%) pristao na niže plaće u odnosu na onu koju su imali na prethodnom poslu”, navodi Vesa-Pekka Kirsi, poslovni direktor tvrtke Alma Career, dodajući kako je “ovaj trend prisutan diljem Baltika i Balkana, s primjetnim odstupanjima u Češkoj i Slovačkoj, gdje je veći broj ispitanika bio sklon prihvatiti iste ili niže plaće.”

 
Rezultati za Hrvatsku pokazuju slične obrasce. Tijekom posljednje promjene posla, u trenutku kada se na ’stolu’ našlo pitanje iznosa plaće, gotovo dvije trećine ljudi (62%) je tražilo veću plaću u odnosu na onu koju su imali na prethodnom poslu, 29% je prihvatilo istu plaću kao kod prethodnog poslodavca, dok je 9% ljudi pristalo na nižu ponudu.

Kao i u drugim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, tako i u Hrvatskoj ispitanici viših platnih razreda u pravilu češće traže višu plaću prilikom prelaska na novi posao. Konkretno, tri četvrtine ispitanika (78%) s plaćama u gornjih 10% zatražili su veću plaću, dok je sličan zahtjev imalo dvije trećine (66%) ispitanika čije su plaće bile blizu prosjeka. 

S druge strane, među ispitanicima s plaćama u donjih 25%, manje od polovice (47%) je izrazilo želju za višom plaćom, dok je veći broj njih (u odnosu na ostale skupine) tražio sličnu plaću kao na prethodnom radnom mjestu. 

Razlike između muškaraca i žena u pregovorima o plaći

Rodne razlike u pregovorima o plaći su izrazito zanimljive i ukazuju na različite pristupe prilikom promjene posla. Naime, dvije trećine muškaraca (66%) u istraživanju odlučno je zatražilo povećanje plaće, dok je kod žena taj udio tek nešto niži – 62%. No, žene su ipak sklonije zadržati postojeću razinu primanja: njih 30% zadovoljilo bi se istom plaćom, dok je to slučaj s 25% muškaraca. S druge strane, udio onih koji su pristali na manju plaću gotovo je jednak među spolovima – 9% muškaraca i 8% žena. 

Slične rodne razlike u pregovorima o plaći uočene su i u Hrvatskoj. Naime, dok je 63% muškaraca zatražilo povišicu prilikom posljednje promjene posla, isto je učinilo i 61% žena, pokazujući kako obje skupine u velikoj mjeri teže povećanju primanja. Ipak, kada je riječ o zadržavanju iste plaće, žene su se pokazale nešto konzervativnijima: 31% njih bilo bi zadovoljno istim iznosom kao kod prethodnog poslodavca, u usporedbi s 28% muškaraca. 

Slično kao u cjelokupnom uzorku, muškarci su u Hrvatskoj pokazali nešto veću otvorenost za prihvaćanje nižeg iznosa nego što su prethodno zarađivali (9% prema 8% kod žena).

Iznos 'povišice': Žene umjerenije, muškarci ambiciozniji

U pogledu visine traženih povišica, muškarci i žene imaju različite ambicije. 

Trećina muškaraca (34%) ciljala je na povišicu od 20% ili više, dok je među ženama istu povišicu tražilo samo 23%. Većina žena (51%) ipak je preferirala umjereniji rast plaće od 10% u odnosu na raniju zaradu, što je značajno više u usporedbi s 39% muškaraca. No, kada je riječ o povišici u rangu od 10% do 20%, omjeri među spolovima gotovo su isti – razmatralo ju je 26% muškaraca i 27% žena.

Regionalne razlike također su izrazite – dok su ispitanici iz baltičkih zemalja uglavnom ciljali na manja povećanja, sudionici iz jugoistočne Europe pokazali su više ambicije i bili su spremni pregovarati za značajno veće povišice.

 
U Hrvatskoj su prisutne slične brojke - 35% muškaraca zatražilo je povišicu veću od 20%, dok je četvrtina žena (23%) pokazala istu odlučnost. S druge strane, gotovo polovica žena (49%) odlučila se za povećanje od 10%, dok je među muškarcima taj udio nešto viši nego u cjelokupnom uzorku i iznosi 42%. Zanimljivo, žene su bile podosta sklonije tražiti povećanje u rasponu od 10% do 20% (29%) nego muškarci (23%).

Što motivira pregovore o plaći?

Ispitanici iz svih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, najčešće su tražili povećanje plaće zahvaljujući bogatom radnom iskustvu i snažnom samopoštovanju (41%), inflatornim pritiscima (29%), prelasku na višu poziciju (25%), kvalifikacijama koje posjeduju (14%) te odlasku u profitabilniji sektor (13%). 

Dodatno, muškarci su češće nego žene isticali kvalifikacije i napredak u hijerarhiji kao razloge za traženje veće plaće, dok su žene nešto češće navodile već definirani iznos plaće u samom oglasu za posao, a koji je bio viši od njihovih ranijih primanja, kao motiv za zahtijevanje povišice.

 
U slučajevima prihvaćanja niže plaće, to smo u pravilu činili zbog toga što je iznos plaće bio istaknut u oglasu za posao i oko toga nije bilo pregovora,  prelaska u sektor u kojem nemamo dovoljno iskustva te privlačnosti novog posla, gdje je financijski aspekt bio u drugom planu.

Različite percepcije nejednakosti

Istraživanje se bavilo i percepcijom rodne nejednakosti u plaćama. Dok gotovo polovica muškaraca (47%) ne vidi ovu temu kao posebno važnu, čak 76% žena smatra je problemom i izazovom na tržištu rada. 

Ovakvi stavovi posebno su izraženi u Srednjoj i Sjevernoj Europi, gdje žene češće ukazuju na potrebu za rješavanjem nejednakosti u plaćama nego u Jugoistočnoj Europi. 

Primjerice, u Češkoj čak 88% žena prepoznaje jaz u plaćama kao pitanje koje zahtijeva pažnju, dok to isto mišljenje dijeli 75% žena u Hrvatskoj, odnosno polovica žena u Sjevernoj Makedoniji.

Zaključak

Žene, u prosjeku, zarađuju manje od muškaraca, zbog čega razliku u plaćama mnoge žene doživljavaju kao ozbiljan problem. Ipak, važno je napomenuti da ove razlike nisu rezultat značajnih razlika u ponašanju prilikom promjene posla, jer razlike u traženim povišicama između spolova nisu drastične. 
Iako muškarci i žene podjednako često traže povećanje plaće tijekom intervjua, muškarci su nešto skloniji tražiti povišicu veću od 20%, dok žene, u prosjeku, traže povećanje do 10% u odnosu na prethodnu plaću. 

Glavni razlozi zbog kojih ispitanici ne traže veće plaće i prihvaćaju niže su uvjeti navedeni u oglasima za posao. Poticaji za traženje većih plaća, pak, uključuju povećano iskustvo i kompetencije, ali i inflaciju.

O istraživanju

Istraživanje je provedeno tijekom listopada i studenoga 2024. godine u devet zemalja Alma Career-a: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Češkoj, Slovačkoj, Estoniji, Litvi i Latviji. Podaci su prikupljeni putem Paylab platforme za analizu plaća.