Radni odnos

Pitanje:

Poštovani, imam pitanje vezano uz plaćeni dopust u slučaju smrti roditelja supružnika. Kakva je situacija po tom pitanju kad su supružnici službeno razvedeni i nisu u bračnoj zajednici. Ima li nekadašnja supruga pravo na plaćeni dopust radi smrti roditelja bivšeg supruga? 

Odgovor:

Sukladno članku 86., st. 3. Zakona o radu članom uže obitelji smatraju se supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu. S obzirom da više niste supruga, nemate pravo na plaćeni dopust.

Pitanje
Poštovani,  23.1.potpisala sam ugovor na određeno( 6.mjeseci, bez probnog roka ) koji ističe 23.7. Kada sam nedavno pitala kakva je moja situacija, rekli su mi da ću dobit ugovor na neodređeno, s probnim rokom od 6 mjeseci. Nije mi jasno kako može ići probni rok za isti posao koji radim 6 mjeseci, gdje sam se dokazala i izrazili su tzv. Zadovoljstvo. Sada će mi ponuditi probni rok za što točno? Čitala sam da se probni rok dogovara samo prilikom prvog ugovora te ukoliko se radniku produžuje ugovor za isto radno mjesto, u tom ugovoru nije moguće staviti probni rok. Molila bih Vas informaciju jesam li u pravu. 

Odgovor
Sukladno članku 53., stavak 7. Zakona o radu, nakon prestanka sklopljenog ugovora o radu u kojem je bio ugovoren probni rad radnik i poslodavac pri sklapanju novog ugovora o radu za obavljanje istih poslova ne mogu ponovno ugovoriti probni rad. Dakle, probni rad u novom ugovoru o radu na neodređeno vrijeme koji ste sklopili za iste poslove se ne primjenjuje.

Pitanje:
Na stranici je objavljen oglas jednog obrtnika koji je tražio radnike, ja sam se javila i primljena na posao te počela raditi u ponedjeljak 22.03, međutim taj poslodavac me prijavljuje tek 26.03, a ova 4 dana ne spominje. Također mi je i sporan naziv firme, pozvana sam bila na razgovor u firmu jednog imena u jednom gradu,  a prijavljena sam u neku  socijalnu udrugu u sasvim drugom mjestu. Oni kažu da su mi prava ista kao da sam i u toj firmi u kojoj zapravo radim. Zanima me da li je to tako te da li zaposlenici bilo koje udruge mogu dignuti kredit kada im je potreban? Molim Vas odgovor ili da me uputite na neki mail ili tel. broj na kojima bih mogla saznati o ovim problemima.  

Odgovor:
Prilikom zasnivanja radnog odnosa potrebno je sklopiti ugovor o radu ili poslodavac mora izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. U ugovoru o radu potrebno je navesti dvije ugovorne strane, poslodavca i radnika. Poslodavac mora biti pravna ili fizička osoba kod koje radnika i stvarno obavlja posao, tj. ako radnik sklopi ugovor o radu s jednim poslodavcem, a u stvarnosti radi za drugog poslodavca, tada je u stvarnosti sklopio ugovor o radu s tim drugim poslodavcem a ujedno taj drugi poslodavac može odgovarati prekršajno zbog "rada na crno" radnika. Što se tiče podizanja kredita za radnike zaposlene u udrugama, isto ovisi o uvjetima koje banke postavljaju svojim klijentima koji žele uzeti kredit. Banke najčešće lakše daju kredite radnicima koji su zaposleni na neodređeno vrijeme, neovisno za kojeg poslodavca rade.

Pitanje:

Poslodavac mi je u posljednjih 18 mjeseci isplaćivao umanjenu plaću, no za to nije bilo aneksa ugovora ili bilo kakve druge pismene odluke. Kako mi je umanjena plaća bila neodrživa pronašao sam novi posao. Postoji li način kako bih mogao dobiti zaostali iznos?

Odgovor:

Sukladno odredbama Zakona o radu, članak 93., poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. Obračun plaće predstavlja ovršnu ispravu. Ako vam je poslodavac isplaćivao umanjenu plaću ali vam je davao obračun plaće (platnu listu) na kojoj je naznačen puni iznos plaće, tada možete pokrenuti ovrhu za razliku plaće koja vam je neisplaćena. U slučaju da vam je poslodavac davao obračun plaće s iznosom umanjene plaće tada ćete morati svoju tražbinu potraživati putem tužbe nadležnom sudu.

Pitanje:
Tijekom probnog rada sam dobio otkaz. Međutim, poslodavac mi je dao sporazumni otkaz, koji sam potpisao jer nisam išao za tim da je riječ o sporazumnom raskidu ugovora i potencijalnim posljedicama. Naime, još od ranije imam pravo na naknadu za nezaposlene. Imam li još uvijek to pravo? 

Odgovor:
Ako ste sklopili sporazumni raskid ugovora o radu kao razlog za prestanak radnog odnosa tada ne ostvarujete pravo na isplatu novčane naknade za nezaposlene, sve u skladu s člankom 48., stavak 1., točka 2. Zakona o tržištu rada.   
 

Pitanje:
Jesu li tvrtke dužne prihvatiti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad koju je izdala medicina rada koja nema potpisan ugovor o suradnji s tom tvrtkom? 

Odgovor:
Svaka ustanova koja je registrirana za obavljanje djelatnosti medicine rada je ovlaštena izdavati uvjerenja o sposobnosti za rad koju poslodavci moraju priznati kao valjanu.   

Ovotjedni webinar, prvi nakon ljetne pauze, otvorili smo pitanjem o godišnjim odmorima. Preciznije, upitom tko određuje vrijeme, rok i duljinu godišnjih odmora i jesu li radnici dužni koristiti svoj godišnji 'prisilno', u terminu odabranom od strane poslodavca? Prema tumačenju pravnika, poslodavac ima puno pravo odrediti vrijeme kada će radnik otići na godišnji odmor, a svoju odluku je dužan javiti radniku minimalno 15 dana prije početka godišnjeg.

Pored brojnih lijepih trenutaka, profesionalnih ostvarenja i poznanstava koja se u konačnici pretvaraju u prijateljstva, tijekom radnog vijeka suočavamo se i s povremenim neobičnim situacijama poput one gdje se poslodavac umjesto radnika potpisao na ugovor o radu. Riječ je o krivotvorenju potpisa za što je moguće kazneno odgovarati, pojašnjava pravnik, uz napomenu kako se na službeni dokument smiju potpisati samo osobe čija imena stoje iznad (ili ispod) potpisa.

Kad je riječ o primanju naknade sa Zavoda za zapošljavanje nakon raskida ugovora o radu, pravnik ističe kako na naknadu imaju pravo radnici kojima je uručen osobno uvjetovani ili poslovno uvjetovani otkaz. Ako posloprimac potpiše sporazumni raskid, sam daje otkaz ili dobije otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, u tom slučaju posloprimac nema pravo na naknadu sa Zavoda.

U slučaju odluke poslodavca o postavljanju kamera u urede zaposlenika, pravnik ističe kako to zakonom nije zabranjeno, ali naglašava da se pritom moraju poštivati odredbe o zaštiti na radu i propisi uvjetovani GDPR-om, a svi radnici moraju biti upoznati s odlukom o ugradnji kamera.

Webinar je ponudio i pitanje ima li radnik koji se od konca prošle godine nalazi na bolovanju pravo na regres i godišnji u ovoj godini. Sukladno Zakonu o radu, svi radnici koji nisu uspjeli iskoristiti ‘stari’ godišnji do 30. Lipnja, to mogu učiniti do kraja godine i to je jedan od noviteta, objašnjava pravnik. Što se regresa tiče, on ovisi o tome jeste li koristili godišnji ili niste. Ako niste, onda nemate pravo na regres, a ako jeste, i ako je to ugovorom propisana obveza poslodavca, onda imate pravo na njega.

Na pitanje što zakon kaže o noćnom radu samohranih roditelja s malodobnom djecom, pravnik odgovara kako poslodavac ne može ‘natjerati’ takvog radnika na odrađivanje noćnih smjena, već od radnika mora zatražiti pisanu izjavu o pristanku na takav rad – izjavu koju radnik nije dužan potpisati i za to ne smije snositi nikakve posljedice. Isto vrijedi i za neke druge skupine radnika (trudnice, roditelje s djetetom do tri godine života).

Primili smo i upit može li, odnosno smije li, poslodavac prisiliti na rad zaposlenika koji se nalazi na bolovanju? Zakon je tu nedvosmislen i jasno kaže da poslodavac to nipošto ne smije učiniti, rezolutan je pravnik. Prema definiciji, bolovanje je privremena nesposobnost za rad zbog bolesti ili ozljede radi kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada.

Pravnik se dotaknuo i teme raskida ugovora o radu na određeno trudnoj zaposlenici. Kako pojašnjava, radnicima koji imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme njihovi ugovori ističu bez obzira na trudnoću, porodiljni ili bolovanje i poslodavac nije dužan s njima sklopiti novi ugovor o radu.

Slijedom najavljenih izmjena poreznih zakona koje će, između ostalog, dovesti do smanjena poreza na dohodak i poreza na dobit, nameće se i pitanje obvezuju li najavljene izmjene zakonskih propisa poslodavce na povećanje plaća zaposlenicima? I da i ne, oprezan je pravnik. Naime, radnici koji imaju sklopljen ugovor o radu gdje je iznos plaće naveden u neto iznosu ne moraju osjetiti razliku, odnosno povećanje place jer su dogovorili fiksni neto iznos i tu izmjene poreznih propisa nemaju utjecaja, osim ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije i potpišu aneks ugovora o radu. S druge strane, svi radnici koji imaju sklopljen ugovor o radu u bruto iznosu trebali bi osjetiti povećanje plaće nakon smanjenja poreznih stopa. Osobe koje rade za neoporezivi iznos plaće, odnosno radnici koji su na minimalcu neće doživjeti nikakve promjene jer se njihova plaća ne oporezuje, zaključuje pravnik Marko Borsky.

Ostatak pravnih pitanja i odgovora možete pronaći na MojPosao youtube kanalu.

Pitanje:
Je li radnik dužan odraditi otkazni rok i potpisati predloženi sporazumni raskid ugovora o radu? Također, što učiniti u situaciji kada šef prijeti radniku?

Odgovor:
Radnik je dužan raditi za vrijeme otkaznog roka, osim kada ga poslodavac ne oslobodi obveze rada za vrijeme trajanja otkaznog roka. Predstavnik poslodavca ne smije prijetiti radniku. Ako poslodavac prijeti radniku tada taj radnik može podnijeti kaznenu prijavu protiv predstavnika poslodavca koji mu prijeti. Bitno je napomenuti da kada predstavnik poslodavca kaže radniku da može otkazati njegov ugovor o radu da se to ne smatra prijetnjom. Što se tiče sporazumnog ugovora o radu, nisam sasvim siguran na što ste mislili. U svakom slučaju svaki dokument koji je postignut sporazumom predstavlja dvostrani dokument koji je slobodno očitovanje volje dvije ugovorne strane. 

Nastavljamo sa pregledom pravnih savjeta i odgovora na vaša pitanja, dok prethodni dio možete pronaći u ovom članku.  

Što je s djelatnicima koji zbog prestanka međugradskog prijevoza ne mogu doći na posao, pitanje je jednog poslodavca, a savjet pravnika glasi da poslodavac organizira prijevoz, iako to nije pravni lijek već savjet. 

Pojavilo se i pitanje vezano uz mogućnost zadržavanja obiteljske mirovine nakon sklapanja ugovora o radu. Zakon je u tom smislu poprilično jasan jer je primanje mirovine moguće do 26. godine života primatelja, pojasnio je pravnik Marko Borsky. Ako osoba sklopi ugovor o djelu sa poslodavcem prije isteka mirovine, automatski se ukida primanje mirovine tj. nije moguće primanje obje naknade.

Dosta zaposlenika brine pitanje o primanju naknade za javni prijevoz tijekom rada od kuće. Odgovor pravnika je kako, u načelu, poslodavac nije dužan snositi taj trošak te je u konačnici stvar dobre volje poslodavca hoće li radniku i dalje isplaćivati naknadu za javni prijevoz u periodu dok je organiziran rad od kuće. 

Na pitanje što ukoliko radnik ne pristaje na smanjenje plaće odnosno ne želi potpisati novi ugovor, pravnik odgovara da postoje dvije opcije – radnik ne potpisuje aneks o smanjenju plaće i poslodavac ostavlja radnika na istoj plaći, odnosno prema prethodnom ugovoru, a druga solucija je da poslodavac otkaže postojeći ugovor o radu, a radniku dostavi prijedlog novog ugovora. Ako radnik odbije ponuđeni ugovor onda se to smatra otkazom ugovora o radu.

Ukoliko je tvrtka uslijed pandemije donijela odluku o korištenju kolektivnog godišnjeg odmora te je isti već održan u travnju, može li poslodavac proglasiti novi kolektivni godišnji odmor za ljeto? Odnosno, treba li poslodavac pitati djelatnike za mišljenje/želje kad je riječ o terminu novog kolektivnog? Pravnik odgovara da većina poslodavaca nastoji izaći u susret svojim radnicima po pitanju kolektivnih godišnjih, no postoje prakse odnosno djelatnosti koje svoje kolektivne godišnje odmore održavaju u unaprijed definiranim razdobljima (npr. sudovi ne rade u kolovozu te im je za tada zakazan kolektivni godišnji). 

Javio nam se i zaposlenik koji je dobio sporazumni otkaz no poslodavac mu ne pruža na uvid taj isti dokument. Zanima ga ima li pravo inzistirati na uvidu u dokument prije ikakvog potpisivanja? Pravnik tvrdi kako svaki zaposlenik ima pravo uzeti određeno vrijeme kako bi proučio dokument, a ujedno može donijeti svoj prijedlog sporazuma. 

Pojavilo se i zanimljivo pitanje o tome smije li poslodavac odrediti različitu plaću za istu radnu poziciju, no u različitim gradovima? U načelu, svi ljudi imaju pravo na jednaku plaću za jednak rad te ovakvo postupanje nije sukladno zakonu, tvrdi pravnik. No, potrebno je dublje ući u tematiku te vidjeti zbog čega poslodavac isplaćuje nejednake plaće. Ako ne postoje jasni i pravovaljani razlozi za isplatu različitih iznosa, onda je u pitanju diskriminacija. 

Gledatelji webinara tražili su i detaljno pojašnjenje pojma mobbing. Sudska praksa mobbing definira kao uznemiravanje na radnom mjestu koje traje duže vrijeme, odnosno barem 6 mjeseci u kontinuitetu. Konkretnije, mobbing nije 'samo' jedan uznemiravajući događaj. Također, mobbing možemo iskusiti i od strane naših kolega, a ne samo nadređenih osoba, kao što se to često smatra.

Mobbing nije samo verbalno vrijeđanje već i ignoriranje ili davanje radnih zadataka koji su debelo ispod razine znanja radnika ili, s druge strane, preteški poslovi gledajući iskustvo ili obrazovanje radnika. 

Pojavilo se i zanimljivo pitanje gledateljice koja se nalazi u drugom stanju te zbog svoje dijagnoze mora otvoriti komplikacije te sada strahuje od uručivanja otkaza. U tom slučaju je odgovor pravnika posve jasan - čim osoba svom poslodavcu dostavi doznaku liječnika o komplikacijama u trudnoći, osoba postaje zakonom zaštićena i poslodavac nema nikakvu mogućnost uručivanja otkaza. 

Sva  pravna pitanja i odgovore na iste možete potražiti na održanom webinaru.

Cijeli webinar možete pregledati na MojPosao Youtube kanalu, a izdvajamo određene odgovore na vaša pitanja. 

Ako ste se našli u situaciji kao naša jedna korisnica koja ima respiratorne poteškoće, u drugom je stanju, a i njeno vrtićko dijete ima iste zdravstvene probleme te njen poslodavac planira povratak u urede, odgovor pravnika glasi da je od 27. svibnja prema odluci Stožera ukinuta restrikcija rada u uredu te da je od tada rad od kuće stvar dogovora sa poslodavcem. Ako je poslodavac zahtijevao povratak u urede prije navedenog datuma, 27. svibnja, u tom trenutku je kršio zakon. Dogovor poslodavca i zaposlenika se regulira novim ugovorom ili aneksom postojećeg te se jasno definira opcija nastavka rada od kuće.  

Ukoliko vas znanima kako se računa otpremnina uslijed smanjenja plaća, odgovor pravnika glasi da računica ostaje ista, odnosno ako je aneksom došlo do smanjenja plaće onda se otpremnina računa prema novom, smanjenom iznosu.  Državna potpora se ne računa kao plaća jer je to naknada, osim ako u aneksu nije povećan iznos. 

Dosta prikupljenih pitanja od strane zaposlenih dotiču se prekovremenih sati i rada vikendom te isplate istog. Pravnik odgovara da je vaše pravo tražiti isplatu naknada za dodatne sate te podnijeti prijavu inspekciji rada. Od inspekcije rada zaposlenik ne dobiva financijsku pomoć već poslodavcu ide prijava koja onda završava sudskim postupkom kojim se rješava pitanje vraćanja primanja zaposlenika. 

Uslijed primanja državnih novčanih potpora, pitanja zaposlenika bila su i smjeru njene isplate samom zaposleniku. S obzirom da je navedena mjera napravljena 'ad hoc' sudska praksa nije posve jasna i tek će se vidjeti prava situacija. Načelno, naknada je namijenjena za očuvanje radnih mjesta te se uplaćuje poslodavcu, a ne direktno zaposleniku, što nažalost ostavlja prostor za malverzacije.  

Pojavilo se i pitanje smanjenja radnih sati radi ušteda te koliko dugo poslodavac može radniku davati takav aneks na potpis. Pravnik odgovara da sam aneks može ići na neodređeno, pravno gledano, te je da prema propisima sve legalno.  Ujedno poslodavac u izvanrednim okolnostima poslovanja ima pravo na preraspodjelu posla, no u skladu s radnom pozicijom radnika.

U održanom webinaru pravnik se dotaknuo i problema kada poslodavac traži povratak zaposlenika koji ima prijašnju liječničku potvrdu o lošem zdravstvenom stanju kojom se preporuča rad od kuće.  U tom slučaju liječnik je osoba koja mora presuditi o daljnjem radu od kuće te poslodavac mora poštivati odluku liječnika.  

Ostatak pravnih pitanja i odgovora na iste možete potražiti na održanom webinaru.

Pitanje:
Tvrtka u kojoj sam zaposlen i u ovo vrijeme koronavirusa ima dosta posla, ali naš vozač u novonastaloj situaciji ne želi voziti i izlagati se opasnosti od zaraze. Mi to razumijemo, zadržat ćemo ga kao radnika za vrijeme krize i nastavit će normalno raditi kada se situacija primiri. S druge strane, nama je vozač prijeko potreban i možda smo pronašli rješenje. Naime, kolega poslodavac koji trenutno nema posla ima vozača kojeg bi nam 'pozajmio' na određeni period. Postoji li način na koji mi tog vozača možemo prijaviti i 'uzeti u najam' na neko vrijeme? Sam vozač je pristao doći raditi kod nas.

Odgovor: 
Ako želite angažirati novog radnika-vozača na razdoblje dok situacija s posebnim mjerama ne prođe tada možete navedenog novog vozača zaposliti na određeno vrijeme i to na razdoblje npr. dok traju posebne mjere u Republici Hrvatskoj. Naravno, pri tome poslodavac mora poštovati sve odredbe Zakona o radu koje se odnose na sklapanje ugovora na određeno vrijeme. Druga opcija je sklapanje ugovor o djelu, pri čemu bi sadržaj takvog ugovora o djelu bio svaka ili određen niz vožnji koji izvrši vozač. U slučaju da sklapate ugovor o djelu potrebno je poštivati sve odredbe Zakona o obveznim odnosima ali i Zakona o radu. 

Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!

Pitanje:
Trenutno odrađujem otkazni rok kod sadašnjeg poslodavca. S prvim danom travnja trebao sam prijeći na novi posao kod drugog poslodavca. Za taj novi posao imam potpisani ugovor na neodređeno sa probnim rokom od 6 mj. Kod sadašnjeg poslodavca imam potpisan sporazumni raskid ugovora te novog djelatnika koji će me zamijeniti obučavam poslu. Drugim riječima, na moje je mjesto već zaposlen novi kolega. U neformalnom razgovoru sa novim poslodavcem mi je rečeno kako je ipak neizvjesno hoće li me zaposliti obzirom na situaciju sa virusom. Ako dobro tumačim zakon o radu, ukoliko me novi poslodavac ne prijavi, a na starom poslu sam potpisao sporazumni otkaz, nemam nikakvo pravo kao nezaposlena osoba u smislu naknade, osiguranja. Eventualno privatne tužbe za izgubljenu korist protiv novog poslodavca. Što mogu učiniti?

Odgovor:
Kada ste s poslodavcem sklopili sporazumni raskid ugovora o radu, tada je taj sporazum važeći osim ako ga obje strane suglasno ne stave van snage. Kada radniku prestane radni odnos temeljem sporazumnog raskida ugovora o radu tada radnik ne ostvaruje pravo na isplatu naknade za nezaposlene koji isplaćuje HZZ. Što se tiče ugovora s novim poslodavcem, trebalo bi provjeriti sve odredbe ugovora, ali ako vas novi poslodavac ne primi na posao tj. ne prijavi vas na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao vlastitog radnika tada vam jedino preostaje tužiti tog poslodavca za eventualnu naknadu štete. 

Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!

Pitanje:

Prije dva mjeseca sam se zaposlila u jednoj tvrtki, imam potpisan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme uz probni rok od 6 mjeseci. Nisam zadovoljna, već neko vrijemw razmišljam o pronalasku novog posla, a sada se pojavila mogućnost zaposlenja u drugoj firmi. U slučaju da doista dobijem taj drugi posao, zanima koliko bi mi trajao otkazni rok? U trenutnom Ugovoru o radu nisu izričito navedeni rokovi otkaznog roka, već se poziva na Zakon o radu.

Odgovor:

Za vrijeme probnog rada Zakon o radu određuje najkraće trajanje otkaznog roka u trajanju od 7 dana, međutim tako kratak otkazni rok mora biti naveden u ugovoru o radu. U slučaju kada otkazni rok od 7 dana nije naveden u ugovoru o radu, tada se primjenjuje odredba članka 122., stavak 1., točka 1. Zakona o radu, tj. otkazni rok u tom slučaju traje 2 tjedna. 

Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!

Pitanje:

Radim duže u jednoj firmi na ugovor na određeno vrijeme. U slučaju trudnoće, kakva su moja prava? Nakon koliko uopće mogu otvoriti rodiljni dopust, da li mi poslodavac automatski može raskinuti ugovor ili imam porodiljni dok traje ugovor? Da li se onda mora produžiti istekom trenutnog ili jednostavno imam naknadu do djetetove prve godine života i nakon toga ostajem bez posla? 

Odgovor:

U slučaju kada radnik sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme takav ugovor prestaje istekom vremena na koji je sklopljen ugovor o radu, bez obzira na prava iz radno-pravnog ili drugog odnosa koja radnik koristi u to vrijeme. Dakle, ako radnici za vrijeme trudnoće ili rodiljnog dopusta istekne ugovor o radu na određeno vrijeme tada i prestaje radni odnos radnice (usred trudnoće tj. rodiljnog dopusta). 

Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!

Pitanje:

Zanima me nakon koliko vremena od početka rada je poslodavac dužan dati Ugovor o radu?

Odgovor:

Ugovor o radu koji se sklapa između radnika i poslodavca se uvijek mora sklopiti u pisanom obliku te ga se sklapa najčešće prije početka rada ili najkasnije na dan početka rada. Primjerak ugovora o radu se uvijek mora dati i radniku, s obzirom da je radnik jedna ugovorna strana tog ugovora. U slučaju da niste sklopili ugovor o radu, tada sukladno članku 14. Zakona o radu taj propust ne utječu na valjanost i postojanje ugovora o radu, a ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

U slučaju da uopće niste sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, tada o tome možete obavijestiti inspekciju rada a u slučaju da Vam poslodavca ne želi predati Vaš primjerak ugovora o radu tada poslodavcu možete podnijeti zahtjev za zaštitu prava u kojem ćete tražiti da Vam preda Vaš primjerak. Ako Vam poslodavac u roku od 15 dana ne preda Vaš primjerak ugovora o radu tada možete tužiti poslodavca na predaju navedenog ugovora o radu.

Pitanje:
Dopušta li mi zakon da istovremeno radim dva posla – 8 sati ujutro kod jednog poslodavca i 8 sati popodne kod drugog poslodavca.

Odgovor:
Sukladno članku 61. Zakona o radu, puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme četrdeset sati tjedno. Međutim, radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost. Dakle, zakonski je dopušteno raditi najviše 48 sati tjedno i to samo ako se kod jednog poslodavca radi 40 sati tjedno, a kod drugoga dodatnih 8 sati tjedno. Druge opcije su da se kod dva ili više poslodavaca radi nepuno radno vrijeme, pa se tako npr. kod jednog poslodavca može raditi 10 sati tjedno, kod drugog 15 sati tjedno i kod trećeg 15 sati tjedno, tj. da se kod svakog poslodavca radi nepuno radno vrijeme.

Pitanje;

Imam pitanje vezano za korištenje godišnjeg odmora. Naime, zaposlena sam na ugovor od 13.01.2014. koji mi vrijedi do 28.06.2014. Zanima me, produži li mi se ugovor, imam li pravo na puni godišnji odmor i kada?

Odgovor;

Člankom 58. Zakona o radu određeno je da radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Ako Vam je to bio prvi ugovor o radu ove godine, tj. prvi radni odnos, tada ste 13.6.2014. godine stekli pravo na korištenje cijelog godišnjeg odmora za 2014. godinu, dakle i prije isteka trenutnog ugovora o radu. 

Pitanje; 

Smije li poslodavac primiti radnika na pet (5) tjedana probnog rada na puno radno vrijeme bez ugovora i bez plaćanja? 

Odgovor; 

Sukladno odredbi članka 53. Zakona o radu, prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Takav probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci, a nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. U slučaju redovitog otkaza ugovora o radu za vrijeme trajanja probnog rada otkazni rok kod je najmanje sedam dana.
Dakle, probni rad ne može postojati bez sklopljenog ugovora o radu, prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te rad za vrijeme trajanja probnog rada mora biti plaćen. U slučaju da s poslodavcem niste sklopili ugovor o radu (ili Vam nije izdana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu), te ako poslodavac nije prijavio obvezu plaćanja doprinosa za Vas, te ako Vam poslodavac tijekom probnog rada ne isplaćuje plaću za obavljeni rad, tada istog poslodavca možete prijaviti nadležnoj inspekciji, a neisplaćene plaće možete potraživati putem nadležnog suda.  

Pitanje;

Sklopljen je ugovor o radu na određeno vrijeme zbog povećanja opsega posla koji prestaje danom povećanja opsega poslova, a najkasnije 12.01.2015. god.
Nakon 12.01.2015. ugovor nije produžen uz usmeno obrazloženje da više nema posla.

Međutim poslodavac je objavio natječaj za prijem radnika na isto radno mjesto.

Je li poslodavac u prekršaju, odnosno smije li zaposliti drugog radnika u roku 6 mjeseci od prestanka navedenog ugovora?

Odgovor;

Sukladno članku 13., stavak 4. Zakona o radu, poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Međutim, ako poslodavac ne postupi tako, isto ne predstavlja prekršaj koji bi bio kažnjiv prema Zakonu o radu. Obveza poslodavca da ne smije na isto radno mjesto zaposliti radnika u razdoblju od 6 mjeseci od prestanka ugovora o radu odnosi se samo u slučaju redovitog poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca, ali ne i kada istekne ugovor o radu na određeno vrijeme.

Pitanje;

U xy imamo potpisane ugovore o radu. Uprava društva je koncem mjeseca kolovoza donijela odluku o isplati plaća u bruto iznosu od 3.017,61 kuna uz obrazloženje o teškoj gospodarskoj situaciji i to s primjenom od 01.07.2014.god., jer su nam već dvije godine isplaćuju plaću s mjesecom zakašnjenja, a od prošlog mjeseca nam ne isplaćuju ni naknadu prijevoza na posao. 

Ima li Uprava društva za ovako ponašanje uporište u Zakonu i moramo li potpisati nove ugovore o radu koje nam spremaju za potpis, napominjem da imam ugovor o radu na neodređeno vrijeme i u radnom sam odnosu kod ovog poslodavca 40 godina.

Odgovor;

Plaća radnika se najčešće određuje ugovorom o radu, i to ili u konkretnom novčanom iznosu ili se određuje koeficijent pomoću kojeg se određuje iznos plaće. 
Ako je iznos plaće određen u konkretnom novčanom iznosu u ugovoru o radu, tada poslodavac (uprava) ne može jednostrano mijenjati iznos plaće radnika već mora radniku ponuditi sklapanje aneksa postojećeg ugovora o radu u kojem je izmijenjen iznos plaće (ili novi ugovor o radu s novim iznosom plaće) ili može otkazati postojeći ugovor o radu uz ponudu novog ugovora o radu s novim iznosom plaće. Takav otkaz je redoviti otkaz ugovora o radu te ga poslodavac mora obrazložiti, a slučaju da obrazloženje nije istinito, radnik može prihvatiti novi ugovor o radu te ujedno tužiti poslodavca za nezakoniti otkaz ugovora o radu.
Svakako preporučujem da se prije osporavanja otkaza ugovora o radu posavjetujete sa odvjetnikom ili predstavnikom sindikata.