Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Plaća sezonskih kuhara i do 15.000 kuna

Hrvatski poslodavci, unatoč krizi, ove godine planiraju zaposliti oko 66.000 novih radnika, a među njima 4000 konobara i 1.400 kuhara

S približavanje turističke sezone sve više raste potražnja za sezonskim radnicima, a za onim najkvalitetnijima poslodavci su u pravilu uvijek spremni gurnuti ruku dublje u džep. Majstori svog zanata svakako su dobri kuhari, za čija znanja i vještine vlasnici hotela i restorana, pogotovo boljih, uopće ne pitaju za cijenu. Tako njihova mjesečna plaća može doseći čak i 15.000 kuna, piše Ivana Knežević u Vjesniku.

Budući da su Hrvatski poslodavci, unatoč krizi, najavili da ove godine planiraju zaposliti oko 66.000 novih radnika, a među njima 4000 konobara i 1.400 kuhara, u programima prekvalifikacije jedno od najtraženijih zanimanja upravo je ono kuharsko.

Poslovi u turizmu 2009.
Uz to, tražene su i prekvalifikacije za konobare i slastičare, koji također relativno lako mogu doći do sezonskog posla.

Većem i jednostavnijem zapošljavanju sezonskih radnika i povećanju likvidnosti na tržištu rada u turizmu, doprinosi i MojPosao u suradnji s partnerima, kroz akciju "Poslovi u turizmu 2009."

Programe prekvalifikacije koji se kao zanimanje upisuju u radnu knjižicu danas nude brojna učilišta te Hrvatski zavod za zapošljavanje. Upravo je putem HZZ-a od 2006. do 2008. godine izdvojeno 48.916.157 kuna za obrazovanje 6.194 nezaposlene osobe za potrebe tržišta rada.

Prema riječima ravnateljice HZZ-a Ankice Paun Jarallah, naglasak je bio na osposobljavanjima za potrebe elektro-metalske djelatnosti, brodogradnje, građevinarstva, turističko-ugostiteljske djelatnosti te nešto manje za potrebe tekstilne djelatnosti, zaštite imovine i osoba, zdravstvenog turizma i poslove administracije te knjigovodstva.

Na prekvalifikacije češće idu žene
"Bilježimo sve veće potrebe poslodavaca i motiviranost nezaposlenih da se prekvalificiraju za zanimanja kuhara, konobara, vatrogasca, zidara, tesara i stolara. Zavod stoga ove godine planira u obrazovanje prema potrebama tržišta rada uključiti 4.015 nezaposlenih", ističe Paun Jarallah.

Napominje ujedno da su programi prekvalifikacija složeni i dugotrajni te u njih nije moguće uključiti osobe niže razine obrazovanja, nego samo nezaposlene koji imaju završena zanimanja u najmanje trogodišnjem programu srednjoškolskog obrazovanja.

Prema dosadašnjim podacima, za prekvalifikaciju se lakše odlučuju oni koji su kraće vrijeme nezaposleni, dok je dugotrajno nezaposlenima i to težak korak. Također, za prekvalifikacije se češće odlučuju žene nego muškarci. (V. K.)

Izvor:
Vjesnik

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.