Svjetska banka smatra da bi Hrvatska trebala ubrzati gospodarske i socijalne reforme
Hrvatska se treba preorijentirati na model rasta koji je više temeljen na produktivnosti i vođen izvozom, a četiri glavna potencijalna izvora rasta u Hrvatskoj su povećanje sudjelovanja radne snage, povećanje produktivnosti, produbljivanje trgovinske integracije te oslobađanje inovacijskog potencijala Hrvatske.
Ocjene su to i preporuke Svjetske banke iz "Izvješća o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta".
Dohodak tek 60 posto Američkog
Ta studija, objavljena u dva dijela – kao pregled i cjelovito izvješće – na ukupno 200-njak stranica, predlaže ubrzavanje gospodarskih i socijalnih reformi radi oslobađanja inovacijskog potencijala Hrvatske, ubrzanja integracije Hrvatske u svjetsko gospodarstvo te povećanja produktivnosti radne snage.
"Postignuća gospodarskog i socijalnog razvoja u Hrvatskoj u posljednjem su desetljeću bila dojmljiva. Hrvatska je konsolidirala svoju makroekonomsku stabilnost, ostvarila razine realnog gospodarskog rasta blizu 5 posto, čime je smanjila svoj jaz dohotka s EU, a pri tom zadržala svoje pokazatelje društvenog razvoja među najboljima u regiji."
"Osim toga, punopravno članstvo u EU – koje se trenutno očekuje oko 2011. godine – ojačat će institucionalne temelje RH, time pridonoseći daljnjem ostvarenju takvih značajnih rezultata", ocjenjuje se u studiji.
No, upozorava se da učinak rasta, koliko god da je impresivan, ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo. "Jednostavna linearna ekstrapolacija sadašnjeg rasta pokazuje da bi dohodak po stanovniku u Hrvatskoj za 50 godina mogao iznositi tek 60 posto dohotka u SAD-u, što je su zemlje EU postigle do 2000. godine", navode autori.
Politika koja potiče rast
Ocjenjuju da trenutni obrazac rasta u Hrvatskoj neće biti održiv i upozoravaju na ozbiljne vanjske neravnoteže (visok manjak tekućeg računa, rast vanjskog duga i dr.), kao i na veliku državnu potrošnju (oko 45 posto BDP-a).
"Međutim, usvajanjem prikladnih politika Hrvatskoj će biti moguće ostvariti i održati viši rast dohotka po stanovniku i ubrzati svoju ekonomsku konvergenciju s EU."
"Iako očuvanje makroekonomske stabilnosti ostaje preduvjet, osobito s obzirom na sadašnje globalno okruženje, bilo bi dobro da Hrvatska započne provoditi politike koje bi pomogle ostvariti i održati više stope gospodarskog rasta u godinama koje dolaze. U Hrvatskoj bi trebalo napraviti pomak prema obrascu rasta temeljenom na produktivnosti i ponajprije izvozu", preporuča se u studiji.
Četiri gospodarske strategije
Izvješće posebnu pažnju posvećuje mjerama kojima Hrvatska može održati i ubrzati rast u narednim desetljećima.
"Riječ je o četiri strategije gospodarske politike: povećanju doprinosa radne snage kroz povećanje sudjelovanja stanovništva u radnoj snazi i smanjenje nezaposlenosti, povećanju ukupne faktorske produktivnosti, produbljivanju trgovinske integracije, te promicanju inovacija."
"Te četiri gospodarske strategije polučile bi različite pomake u smislu većeg gospodarskog rasta. Ujedno predstavljaju različite distribucijske učinke, pa predstavljaju različite izazove u smislu političke ekonomije. (...) Dok se u izvješću raspravlja o argumentima za i protiv različitih političkih strategija, utvrđivanje politički izvedivog 'paketa mjera' koji bi trebalo usvojiti u praksi, u konačnici je stvar konsenzusa koji nadilazi opseg ovog izvješća", ističu autori studije. (Hina)
