Zbog neusklađenosti tržišta rada i obrazovnog sustava, pojedini studijski programi neproduktivni
Osim na redovite i izvanredne, studente bismo uskoro mogli dijeliti i na "skupe" i "jeftine". Naime, dok student Hrvatskih studija, od trenutka kada se upiše na fakultet pa do trenutka kada primi diplomu, državu stoji skromnih 33.000, za jednog studenta metalurgije u Sisku iz proračuna se izvuče astronomskih milijun i šesto tisuća kuna. Vedran Mornar, predsjednik Nacionalnog vijeća za visoku znanost, ističe kako je računica vrlo jednostavna.
"Podijelili smo sve troškove koje fakultet dobije za plaće profesora, a one iznose 85 posto proračuna jednog fakulteta, te za održavanje prostorija s brojem diplomiranih studenata koji su u konačnici i produkt jednog fakulteta, i dobili takve podatke. Zbog toga i nije čudno što jedan student metalurgije stoji milijun i šesto tisuća kuna kad na tom fakultetu u godini diplomira manje od deset studenata", objašnjava Mornar.
Prema istom izračunu, Mornar je došao i do podatka da za školovanje jednog diplomiranog glumca i akademskog slikara država potroši oko 900.000, a za kemijskog inženjera oko 650.000 kuna, piše Petra Maretić Žonja u Večernjem listu.
Ekonomisti i pravnici među "ekonomičnijima"
U "sredini" se nalaze studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva te građevine. Dok prvi državu "koštaju" 126.000 proračunskih kuna, jedan budući građevinac "stoji" oko 216.000 kuna.
Osim studenata Hrvatskih studija, među "ekonomičnijima" su i studenti ekonomije, koji stoje 50.000, te studenti prava na koje država potroši 65.000 kuna.
Stručnjaci ovakve podatke objašnjavaju činjenicom da država nema jasnu viziju i strategiju razvoja gospodarstva, pa stoga ne može niti definirati koji su joj profili visokoobrazovanih kadrova na tržištu potrebni, a koji nisu, odnosno trebaju li joj neki, očito, neproduktivni, studijski programi.
"Sveučilišta moraju vidjeti bi li im bilo pametnije neke programe, pa i fakultete povezati, preraspodijeliti kadrove, studente. Mnoge promjene baš u tome dogodit će se u idućih godinu dana kada će programi proći reakreditaciju i kada će se napokon vidjeti gdje je tko", zaključuje Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje. (V. K.)
Izvor: Večernji list
