Mladi sa studijem iz ekonomije i turizma u 55% slučajeva rade poslove za koje ne treba visoko obrazovanje.
Kriza je znatno smanjila interes tvrtki za novim radnicima, no interes za određenim visoko obrazovanim kadrom je velik. U Osijeku se, primjerice, tijekom 2009. zaposlilo samo 5 posto muških marketinških menadžera s burze, a znatno je smanjena i potražnja za ženama arhitekticama u odnosu na vrijeme prije krize, istražuju u Večernjem listu.
Nema analitičke podloge
- Odluke o upisima na fakultete i upisne kvote donose se bez dobre analitičke podloge i bez analiza o potrebama na tržištu rada. Država bi trebala ponuditi više informacija, ali ne bi trebala intervenirati putem zakona. Treba gledati i dugoročne trendove uvažavajući činjenicu da svatko mora imati slobodu da bira svoj put – kaže dr. Sanja Crnković-Pozaić, autorica brojnih studija o tržištu rada.
Mladi koji su završili studije iz područja ekonomije i poslovanja te prometa i osobnih usluga, primjerice turizma, u više od 55 posto slučajeva tvrde kako rade na poslovima koji ne traže visoko obrazovanje, navodi sociolog Teo Matković u svom doktorskom radu.
Sveučilišta se ne mogu promijeniti u godinu dana
Sveučilišta odnosno fakulteti određuju broj brucoša koji će određene akademske godine dobiti njihov indeks. Na optužbe da postoji nerazmjer između potreba tržišta i upisnih kvota na sveučilištima, u akademskoj zajednici odgovaraju da nemaju čemu prilagođavati brojnost studenata na pojedinim studijima bez gospodarske vizije.
– Sveučilište ima svoje kapacitete i oni se ne mogu preko noći promijeniti, ne može se iz jednog područja prijeći u drugo, ali s vremenom treba raditi korekcije – kaže Bjeliš. Navodi primjer kvota na zagrebačkom Medicinskom fakultetu koje su povećane za 20% i naglašava ulogu lokalne zajednice.
Cjeloživotno obrazovanje
Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin u prvi plan ističe cjeloživotno učenje. – Svi učenici i studenti moraju biti svjesni toga da ne mogu računati na to da će jedan te isti posao raditi dulje od pet godina. Pojavljivat će se novi poslovi u sektorima koji će se intenzivno razvijati – prognozira Lučin.
Za nesklad između stručnjaka koje Hrvatska još “proizvodi” i onih koje tržište traži, Lučin odgovornim drži i činjenicu da ne postoji koncept gospodarskog razvoja, ali i da obrazovni sustav nije dovoljno fleksibilan i autonoman u prilagođavanju potrebama ljudi.
Izvor: Vjesnik
