Najviše putuju mladi, neoženjene osobe i stanovnici velikih gradskih sredina s visokim obrazovanjem. No, 10% građana planira, a na kraju odustane od puta.
Hrvatski su građani prošle godine na godišnji odmor izvan mjesta stalnog boravka išli manje nego što su željeli, odnosno planirali. Tako10% građana nije otišlo na planirani godišnji odmor, pokazuju rezultati istraživanja GfK.
Broj građana koji planiraju putovanje tijekom odmora ostao je na istoj razini kao i prošle godine - oko 52 posto onih planira odlazak na odmor dok čak oko 48 posto građana ostaje od kuće.
Tko uopće odlazi na godišnji odmor van mjesta prebivališta? Visoko obrazovanje, stanovanje u većem gradu i mlađa životna dob najviše utječu na mobilnost tijekom godišnjih odmora.
Tada najviše putuju građani s područja Zagreba (61 posto ili 5 posto više nego godinu prije), općenito iz naselja s više od sto tisuća stanovnika (oko 64 posto), a najmanje iz Slavonije (31 posto).
Dok u razvijenim zemljama, umirovljenici masovno putuju, kod nas tek svaki peti umirovljenik stariji od 65 godina odlazi na odmor. Mladi u dobi od 15 do 34 godine to čine najčešće (56%).
Što se tiče obrazovanja, čak 72% građana s visokim stupnjem obrazovanja putuje na odmor dok to čini samo 7% njih koji imaju najnižu stručnu spremu. Na putovanje van mjesta stanovanja utječe i ženidbeni status te, logično, visina prihoda.
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1000 stanovnika metodom osobne ankete po kućanstvima. (M.D.)
