I bez statistike, koja kaže da je 9% stanovnika u bankrotu, očito je koliko su duboki financijski problemi hrvatskih građana.
Neke od savjeta što napraviti kada se prekorači preko ruba dao je za Večernji list i dr. Sc. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.
1. Ako su se primanja u obitelji smanjila ili su čak u potpunosti presušila, a kreditno ste zaduženi
Posjetite svog najvećeg vjerovnika – banku i provjerite možete li dobiti poček ili reprogram kredita s nižom ratom. U konačnici nije jeftino, ali je bolje od prestanka plaćanja, blokade plaće, ovrha ili ostanka bez krova nad glavom.
2. Kratkoročne kredite i kartičarski dug pokušajte pretvoriti u dugoročni – kamate su povoljnije, rata niža
Ako nemate klasičan kredit, ali imate veliki dug po karticama ili revolving zaduženje, pokušajte skupi kratkoročni kredit zamijeniti dugoročnim kreditom koji ćete otplaćivati u ratama. Uvjet je kakva-takva kreditna sposobnost.
3. Ako ste već u kašnjenju, prvo podmirujte dug s većom kamatom
Najskuplji kredit ili dug plaćajte prvi jer će se zaduženje po njemu multiplicirati i narasti više. Radije odgodite račun s nižom kamatom.
4. Komunalni dugovi – raspitajte se koji je isporučitelj usluge najstroži i tko bi mogao prvi prekinuti s isporukom
Struja, voda, telefon... razni energenti i komunalije; njihovi isporučitelji nisu jednako ažurni u prekidanju usluge kod neplaćanja. Platite prvo onome tko će prvi obustaviti isporuku.
5. Kad je prioritet preživljavanje razmislite o zamrzavanju nekih 'luksuznih' ugovora.
Ne možete li više plaćati, recimo, policu životnog osiguranja, ne morate je prekidati. Možete s osiguravateljem dogovoriti i privremeno 'zamrzavanje'
6. Ukinite sve nepotrebne rashode – to će smanjiti novi dug
Javni je prijevoz do posla jeftiniji od automobila, kući pripremljena hrana od naručene... Možda ćete morati i podnijeti žrtve koje vam teško padaju, ali i one su put do izlaska iz duga. Zato ih nemojte mrziti. Ako ne vidite izlaz sami, potražite savjet – bez srama. I čuvajte živce.
Izvor: Večernji list
