Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

"Poštovana RH, vaše stanje na računu je..."

Država je od 2002. do kolovoza 2012. Potrošila gotovo 49 milijardi kuna više nego što je skupila od poreza i doprinosa. Puna vrijednost Hrvatskog telekoma potrošena je u prve dvije godine krize. Da se deficitom sagradilo autoceste, državi bi ostalo dovoljno za još 15 arena.

"Poštovana RH, vaše stanje na računu je..."

Koliko nas košta država i njezino zaduživanje i koliki su se dugovi nakupili u posljednjih desetak godina?

Večernji list analizom je došao do podataka da je država od 2002. do kolovoza 2012. potrošila 48,64 milijarde kuna više nego što je skupila od poreza i doprinosa. U međuvremenu se zaduživala pa je dug same države bez republičkih fondova i lokalnih jedinica narastao sa 60,8 na 166 milijardi kuna.

Da se novac trošio u razini mogućnosti, mogli smo deficitom sagraditi autoceste u gotovini i ostalo bi nam gotovo 12 milijardi kuna. Za taj ostatak moglo se sagraditi 15 rukometnih dvorana veličine zagrebačke Arene, i to u gotovini.  Umjesto da se stisne, država se zaduživala i trošila na plaće, mirovine i sitne investicije te pomaganje tvrtkama u problemima. A nije da je bilo nemoguće trošiti manje.

Država je svoje apetite širila iz godine u godinu

Prihodi su skočili sa 69,6 u 2002. na planiranih 108 milijardi kuna ove godine, a kako su rasli porezi, tako je rasla i potrošnja države. Deficiti su bili mali, pa je država u 2007. i 2008. čak i poslovala sa suficitom, ali kako je došla kriza, država je nabildala u četiri godine 40 milijardi kuna deficita jer nije prilagodila svoju potrošnju nastalim uvjetima.

Sada mora prodavati Croatia osiguranje i pola Hrvatske poštanske banke, a njihova je tržišna vrijednost zajedno 2,3 milijarde kuna. To je minus koji država stvori u dva do tri mjeseca.

Morat će se ‘monetizirati autoceste’ kako bi se otplatili njihovi dugovri. Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb imaju još 28 milijardi kuna dugova, od kojih za 25 milijardi jamči država kroz državna jamstva koja na naplatu stižu sve do 2034. A sva ta jamstva samo su četvrtina duga koji je država stvorila u zadnjih deset godina. Vrijednost Hrvatskog telekoma kreće se oko 16 milijardi kuna. To je novac potrošen u prve dvije godine krize. Ostaje dug, inozemni i domaći za otplaćivanje i pregovori sa sindikatima zbog propuštenih prilika.

Koliki je dug?

Inozemni dug je na početku godine bio 45,7 milijardi eura, a ukupni dug opće države 156 milijardi kuna.

U prva četiri mjeseca godine taj je dug skočio na 174 milijarde kuna, a u međuvremenu država je izdala i obveznicu od 2 milijarde kuna i 400 milijuna eura na domaćem terenu te otplatiti 500 milijuna eura ponovno domaćim ulagačima.

Na domaćem terenu središnja država duguje 95,7 milijardi, državne agencije i fondovi bankama su dužni 5,79 milijardi kuna, a lokalna samouprava 1,77 milijardi kuna.

Slična struktura duga obilježava i vanjski dug. Najveći dio – 50,68 milijardi kuna – odnosi se na središnju državu, od čega se 36,96 milijardi odnosi na obveznice.

HŽ najnelikvidniji

Unutarnjem i vanjskom dugu treba pribrojiti izdana državna jamstva koja su početkom godine iznosila vrtoglavih 59,837 milijardi kuna (u tome je HBOR sa 13,29 milijardi kuna).

Kakvo je stanje s likvidnošću hrvatskih javnih poduzeća? Loše. Javna poduzeća, kojih ima 21, u prosjeku svoje obveze prema dobavljačima plaćaju sa 45 dana kašnjenja, što je dan dulje od prosjeka na kraju 2011.

Od kupaca se u prosjeku naplate tek 68 dana od ispostave računa, što je za tri dana lošiji rezultat nego na koncu prošle godine. Najvećih problema s likvidnošću ima HŽ (s plaćanjem kasne 157 dana), Narodne novine (60 dana), HAC (59), HEP (55)... Na dan 30. lipnja javna poduzeća dobavljačima su bila dužna 3,975 milijardi kuna, a od kupaca nisu uspjeli naplatiti čak 4,434 milijarde kuna.

Izvor: Vecernji.hr

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.