Hrvatska: 15 gradova u koje vrijedi preseliti

Reporterke Jutarnjeg analizirale su sve zarade u zemlji - zaposlenih, povremeno zaposlenih, sezonskih radnika, obrtnika, umjetnika, slobodnih zanimanja - u posljednjih 10 godina u 549 gradova i općina. Izračunale su koja su mjesta najbolja za život i gdje je zabilježen najveći rast zaposlenih i kupovne moći od 2002.

Građani Hrvatske koji žive od prihoda ostvarenog radom živjeli su u 2012. bitno lošije, i to ne samo u odnosu na dobru, pretkriznu 2008., već i u odnosu na - također kriznu - 2002. Prema podacima Porezne uprave o neto primanjima građana, kupovna je moć radnika u tih 10 godina pala 1,5 posto. U odnosu na 2008., kupovna je moć manja čak 35 posto.

Dobra je vijest da ukupan broj zaposlenih - onih koji imaju ugovor o radu, povremenih radnika, obrtnika i slobodnih zanimanja - konstantno raste te je 2012., u odnosu na 2002., radilo 20,4 posto građana više.

Podaci zorno pokazuju da je kupovna moć građana strelovito rasla od 2002. do 2008. U tom je periodu narasla više od 50 posto. Međutim, kriza, koja se u Hrvatskoj realno počela osjećati tek 2009., pojela je na razini države sav rast kupovne moći ostvaren u dobrim godinama.

Iako je broj ukupnih zaposlenika rastao i u krizi, promijenila se njihova struktura: raste broj onih koji rade povremeno, a pada broj obrtnika te, osobito, stalno zaposlenih, koji su ipak generator stabilnosti. U odnosu na pretkriznu 2008. stalno zaposlenih bilo je 5,9 posto manje, a kupovna im je moć pala 4,25 posto. Rastao je pak broj onih koji su, nakon što je gospodarstvo krenulo u spiralu propadanja, radili sezonski ili kraće periode u godini, s nestablinijim i promjenjivijim ugovorima.

Velika nejednakost

Obrađeni podaci Porezne uprave na razini općina i gradova pokazuju da su razlike u standardu, zaposlenosti i kupovnoj moći diljem države goleme, da se u velikim gradovima i dalje zarađuje više nego na selu, a da je život pak najkvalitetniji u manjim mjestima blizu velikih gradova - poput Samobora, Zaprešića, Kostrene, Viškova ili Župe Dubrovačke. Prema nizu ekonomskih i demografskih pokazatelja, to su gradovi u kojima je najpoželjnije živjeti.

Analiza podataka

Podaci o prosječnoj plaći Porezne uprave ne poklapaju se s podacima DZS-a: kada se izračuna prosjek primanja svih radnika, dakle i onih koji su radili tek nekoliko mjeseci, on je bitno niži od prosjeka stalno zaposlenih koji su odradili svih 12 mjeseci.

Tako je na razini države prosječna plaća 2012. godine, prema DZS-u, iznosila 5429 kuna, a prema podacima Porezne uprave iznosila je oko 1200 kuna manje (4222 kune). U komparaciji se koriste samo podaci Porezne uprave, koji su za sve promatrane godine usklađeni i usporedivi.

Također, “umanjeni” su stvarni iznosi za inflaciju i poskupljenja koja su se dogodila do 2012. godine kako bi se stvarno vidjelo koliko bolje ili lošije živimo.

Na razini gradova i općina u 2012. - uzme li se ukupna mjesečna zarada svih radnika i podijeli na broj stanovnika - od rada se najbolje živjelo u gradu Zagrebu te gradićima u njegovu prstenu, poput Samobora, Svete Nedelje i Zaprešića. Svaki je stanovnik tih gradova imao mjesečno na raspolaganju više od 1600 zarađenih, “deflacioniranih” kuna.

Najbolji i najgori

U samom Zagrebu stanovnici su imali 17 puta veći iznos na raspolaganju od stanovnika posljednje općine na popisu, Ervenika u Šibensko-kninskoj županiji, koji su raspolagali s tek 100 zarađenih kuna.

Ne treba to čuditi jer je Ervenik staračko mjesto u izumiranju i glavni izvori prihoda su socijalna pomoć i mirovina. Stvarne su razlike, kažu stručnjaci, vjerojatno još i veće jer mnogi koji rade u Zagrebu zbog visokog prireza od 18 posto, prijavljuju prebivalište u nekoj drugoj općini.

Među prvih 15 općina su i turistički lideri iz Istre i Dubrovačko-neretvanske županije te mjesta poput Viškova ili Župe Dubrovačke, u blizini većih gradova u kojima živi mlađe stanovništvo.

Zbog jeftinijeg života sele se u okolicu gradova, rade u gradu, a porez plaćaju svojoj općini i na taj način podižu kvalitetu života u njoj. Kvadrati stambenog prostora u manjim su mjestima neusporedivo jeftiniji, što je glavni razlog za preseljenje. Ne gube najvažniju egzistencijalnu prednost grada - mogućnost za posao - jer im je grad dovoljno blizu: Župa Dubrovačka od Dubrovnika je, primjerice, udaljena oko pet kilometara.

Siromašne županije

Takva su mjesta gotovo jedina u 10 godina kojima je bitno narastao broj stanovnika, a i svake se godine rađa bitno više djece nego što ljudi umire. U Viškovu pokraj Rijeke broj stanovnika se od 2001. do 2011. gotovo udvostručio (narastao je sa 8907 na 14.445), a stanovnik tog mjesta prosječno je četiri godine mlađi od prosjeka države.

Na razini županija samo je njih pet (Međimurska, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska i Brodsko-posavska) ostvarilo rast primanja radnika.

Tri su stagnirale, odnosno imale su rast manji od 1 posto. To su Karlovačka, Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija.

Sve su ostale županije imale pad kupovne moći, a rekorder je Požeško-slavonska županija s padom većim od 10 posto.

U 282 grada i općine kupovna je moć pala više od državnog prosjeka, dok je u njih 34 pala manje od državnog prosjeka.

Kupovna moć rasla je u 193 grada i općine.

Pogleda li se pak ljestvica općina koje su u 10 godina ostvarile najveći rast primanja od rada poredak je sasvim drugačiji.

Ta ljestvica pokazuje da su oni koji su 2002. imali jako malo ostvarili najveći rast do 2012. , ali su i dalje, po konkretnom iznosu novca, plasirani bliže dnu ljestvice. Izuzetak su Stubičke Toplice, općina s najvećim rastom, koja je i po konkretnim iznosima među 10 posto najboljih općina.

U Stubičkim Toplicama najveći rast zaposlenih i kupovne moći

Kada mještanima Stubičkih Toplica kažete da, prema podacima Porezne uprave, imaju najveći rast kupovne moći u 2012. u odnosu na 2002., i to od svih 549 gradova i općina, te da su po konkretnom iznosu zarađenih kuna kojima mjesečno raspolaže svaki stanovnik među prvih 10 posto općina u zemlji, oni se ironično smiju. Kada im kažete da su prema tim istim podacima 2012. imali čak 23 posto rasta zaposlenih u odnosu na 2002., namrgode se. "Možda smo imali te 2012. Ali lani su bazeni Stubičke toplice u potpunosti zatvoreni, a oko 120 ljudi je dobilo otkaz. Vjerojatno ćemo u sljedećem prikupljanju podataka imati najveći pad", sigurna je prodavačica Dragica. Stubičke Toplice, prema podacima te općine, imaju oko 2836 stanovnika. U odnosu na popis iz 2011. to je porast za čak 136 ljudi.

Razlog je sljedeći. Mnogi Zagrepčani u tom su mjestu imali vikendice. Kada su im djeca odrasla, roditelji su se preselili u Stubake, a djeca su ostala u Zagrebu.

GDJE SE NAJBOLJE ŽIVI U HRVATSKOJ

KUPOVNA MOĆ (iznos zarađenih kuna po stanovniku, deflacionirano)

	GRAD/OPĆINA	2002.	2008.	2012.

1	Grad Zagreb	1373 kn	1880 kn	1701 kn
2	Samobor	1209 kn	1795 kn	1677 kn
3	Omišalj	1554 kn	1980 kn	1665 kn
4	Sveta Nedelja	1034 kn	1815 kn	1649 kn
5	Zaprešić	1222 kn	1796 kn	1607 kn
6	Buzet	1481 kn	1832 kn	1604 kn
7	Konavle	1127 kn	1727 kn	1590 kn
8	Novigrad (Istra)	1240 kn	1604 kn	1519 kn
9	Župa Dubrovačka	937 kn	1552 kn	1500 kn
10	Kostrena	1249 kn	1613 kn	1499 kn
11	Rovinj	1504 kn	1660 kn	1480 kn
12	Poreč	1409 kn	1692 kn	1475 kn
13	Koprivnica	1299 kn	1616 kn	1469 kn
14	Viškovo	818 kn	1455 kn	1455 kn
15	Velika Gorica	1232 kn	1649 kn	1453 kn
…20	Varaždin	1362 kn	1653 kn	1438 kn
21	Dubrovnik	1140 kn	1534 kn	1425 kn
…38	Pula	1294 kn	1536 kn	1371 kn
39	Rijeka	1348 kn	1597 kn	1366 kn
…65	Krapina	1072 kn	1407 kn	1285 kn
…68	Osijek	1112 kn	1388 kn	1280 kn
…70	Čakovec	1141 kn	1420 kn	1277 kn
…72	Gospić	1129 kn	1287 kn	1270 kn
…81	Karlovac	1084 kn	1364 kn	1240 kn
…97	Sisak	1153 kn	1431 kn	1206 kn
…108	Šibenik	1063 kn	1313 kn	1177 kn
…110	Zadar	1021 kn	1310 kn	1151 kn
…138	Virovitica	1085 kn	1234 kn	1100 kn
…159	Vukovar	935 kn	1144 kn	1062 kn
…186	Požega	1003 kn	1163 kn	1033 kn
…239	Slavonski Brod	854 kn	1113 kn	966 kn
…535	Levanjska Varoš	295 kn	441 kn	428 kn
536	Donji Lapac	307 kn	437 kn	424 kn
537	Saborsko	869 kn	528 kn	419 kn
538	Đulovac	321 kn	536 kn	401 kn
539	Zrinski Topolovac	166 kn	421 kn	390 kn
540	Donji Kukuruzari	327 kn	466 kn	365 kn
541	Gvozd	329 kn	435 kn	354 kn
542	Dvor	277 kn	423 kn	333 kn
543	Krnjak	183 kn	339 kn	307 kn
544	Orehovica	196 kn	296 kn	298 kn
545	Vrhovine	222 kn	262 kn	237 kn
546	Biskupija	120 kn	275 kn	210 kn
547	Civljane	155 kn	160 kn	171 kn
548	Kistanje	66 kn	148 kn	136 kn
549	Ervenik	29 kn	61 kn	100 kn

NAJVEĆI RAST KUPOVNE MOĆI U POSLJEDNJIH DESET GODINA (2002.-2012.)*

	GRAD/OPĆINA	RAST BROJA RADNIKA	RAST PRIMANJA

1	Stubičke Toplice	22.27%	26.89%
2	Sveti Martin na Muri	24.72%	25.67%
3	Gornji Mihaljevac	35.20%	22.27%
4	Belica	23.66%	18.63%
5	Viljevo	31.43%	17.32%
6	Prelog	19.01%	15.39%
7	Podturen	31.67%	14.67%
8	Sveti Juraj na Bregu	24.10%	14.58%
9	Mala Subotica	26.49%	14.55%
10	Barilović	27.21%	12.86%
11	Domašinec	30.23%	12.78%
12	Bedenica	28.47%	12.43%
13	Ivanić Grad	16.67%	11.41%
14	Privlaka	26.11%	10.52%
15	Selnica	30.73%	10.27%

* Rang lista složena je na temelju četiri kriterija: općine i gradovi su morali imati rast primanja i rast zaposlenih u 2012. u odnosu na 2002. godinu, a u krizi (od 2008. do 2012. godine) je dozvoljen pad, ali ne veći od prosječnog pada na razini države