Stres je stanje ili osjećaj u kojem se nalazi određena osoba kada smatra da zahtjevi u njezinom životu premašuju osobine i društvene kapacitete kojima raspolaže. Organizam na takav osjećaj reagira reakcijom kao da je u opasnosti.
Takva stresna reakcija našeg organizma uključuje pojačan i ubrzan rad srca, pojačano i ubrzano disanje, pojačano znojenje, preusmjeravanje krvi prema mišićima, brži odgovor na sve podražaje, prebacivanje metabolizma na najbrži mogući način dobivanja energije, širenje zjenica da bismo bolje vidjeli, smanjenu produkcija sluzi u grlu da ne bi ometala disanje.
Sve te reakcije zajednički bismo mogli nazvati stresnim odgovorom našeg organizma.
Taj skup reakcija koje uzrokuju neki stresor (pritisak na poslu, ispit, smrt drage osobe, rođenje djeteta) namijenjen je kratkotrajnom djelovanju tj. samo da nam pomogne da riješimo određenu ugrožavajuću situaciju i nakon toga se vratimo u uobičajeno stanje.
Situacije u kojima se svakodnevno nalazimo nose toliki pritisak da se organizam mora pokušati braniti, a njegova je obrana stresna reakcija.
Dugotrajna izloženost promjenama uzrokovanim stresnom reakcijom iscrpljuje organizam i djeluju na gotovo svaki organski sustav.
Najčešći uzrok tako dugotrajne potrebe za stresnom reakcijom su stresori psihosocijalnog karaktera, na želucu se pojavi ulkus uzrokovan pojačanim lučenjem želučane kiseline i povećanom količinom hormona kortizola u krvi koje oslabljuju imunološki sustav.
Sve te komplikacije potiču pojavu kroničnog umora i bezvoljnosti, koji se nakon nekog vremena često transformiraju u depresiju.
Kako se nositi sa stresom
Jutarnji list
