Na prvi posao najmanje čekaju mladi koji se odluče raditi u školi i liječnici, a među onima kojima se traženje posla odulji najbrojniji su inženjeri i ekonomisti
Prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, oni s diplomom razrednog učitelja na prvo će zaposlenje čekati manje od tri tjedna, samo 18 dana.
No, diplomanti će na, primjerice, odsjeku za biologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta trebati čekati na posao, ako ih ne zaobiđe nesretan prosjek, čak pet i pol godina.
Nedostaje školskog kadra
Visokoobrazovanim je radnicima, dakako, perspektiva bolja, a šanse za dobro plaćen posao veće. Međutim, to da čak ni višegodišnje "grijanje stolca" i učenje nisu jamstvo lakog i brzog zapošljavanja na svojoj koži osjeti najviše ekonomista i inženjera prirodnih znanosti.
S druge strane, čini se da tržištu rada nedostaje najviše profesora i drugog školskog kadra, kao i liječnika. Razredni učitelj, profesor povijesti ili geografije, školski defektolog – svi će oni za manje od pola godine početi samostalno zarađivati za život.
Jedan od razloga zašto mladi inženjeri teško nalaze posao, smatra doktorica znanosti i inženjerka biologije, u tome je što se kod nas u znanost ne ulaže dovoljno pa se ne otvaraju nova radna mjesta. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
