I na domaćem tržištu uskoro će se pojaviti potreba za stručnjacima koji dobro razumiju pojmove kao što su održivi razvoj, čiste tehnologije, energetska efikasnost
Zeleni poslovi sve su manje izbor ekoloških fanatika, a sve više stvarna potreba tržišta kao rezultat jedne rastuće grane ekonomije, piše Jasminka Komar u Jutarnjem listu.
Samo u SAD-u kroz narednih 30 godina otvorit će se 4 milijuna i 200 tisuća novih "zelenih" radnih mjesta, procijenila je nedavno jedna američka studija.
Posla ima za cijeli niz struka
Dalibor Hatić, generalni direktor tvrtke Oikon - Instituta za primijenjenu ekologiju, navodi nam primjer Australije u kojoj je još prije 11 godina na "zelenim poslovima" bilo izravno ili neizravno zaposleno oko 900.000 ljudi.
"To je uistinu mnogo kada znamo da je to zemlja koja je tada imala nešto više od 18 milijuna stanovnika, što znači da je u tim poslovima bilo zaposleno gotovo pet posto ukupne populacije", rekao je Hatić.
Ista potreba pojavljuje se i na domaćem tržištu, smatra Dalibor Hatić, čija se tvrtka Oikon bavi primijenjenim istraživanjima, savjetovanjem, projektiranjem i geoinformatikom.
"Tijekom posljednje dvije godine osobito su mnogo posla imala poduzeća orijentirana na upravljanje/gospodarenje otpadom, zbog uspostave Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji uvelike financijski podupire te aktivnosti", utvrdio je Hatić te dodao da je tvrtki poput njegove potreban niz različitih stručnjaka, pa tako u Oikonu ima uposlenike iz čak 14 različitih struka, no smatra da im je potrebno stručnjaka iz još četiri ili pet drugih struka.
Hatić kaže da ima tu posla za sve biotehničke i prirodoslovne struke, ali jednako tako i za pravnike, ekonomiste i sociologe, kao i za tehničke struke poput građevinara, strojara, kemijskih tehnologa, elektrotehničara, informatičara i ostalih.
Nedostajat će stručnjaka
Što se tiče srednjoškolskog obrazovanja, mladi se, vjerujem, mogu usmjeravati u kemijsko-tehnološke škole, zatim različite poljoprivredne i šumarske škole, kao i različite tehničke i informatičke škole. Ne postoji struka koja može "privatizirati" zaštitu prirode ili okoliša kao svoju disciplinu, pojasnio je Hatić.
%Primjećuje da će u budućnosti izrazito nedostajati ljudi "koji su sposobni pronaći i implementirati tehnička rješenja u praksi", zato savjetuje mladim ljudima da se pripremaju za te poslove na tehničkim i tehnološkim fakultetima pa će im radno mjesto biti osigurano.
U SAD-u su, primjerice, usprkos prvotnom opiranju Protokolu iz Kyota uvidjeli odlične poslovne prilike upravo u tom industrijskom sektoru. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
