Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Izvanredni otkaz zbog neizvršenja obveza

Radi se o izvanrednom otkazu ugovora o radu. U Kolektivnom ugovoru je kao razlog izvanrednog otkazivanja ugovora o radu navedeno i neostvarivanje predviđenih rezultata rada iz neopravdanih razloga u razdoblju od 3 mjeseca uzastopce (radi se o poslovima šivača). Nadalje, radnik je potpisao ugovor o radu gdje, između ostalog, u jednom članku istoga ugovora stoji da je suglasan da mu poslodavac jednostrano raskine radni odnos bez otkaznog roka ako 3 mjeseca ima izvršenje norme manje od 80%. Interesira nas da li poslodavac postupa pravilno i zakonito ako radniku s obzirom na sve navedeno, izvanredno otkaže ugovor o radu, a zna da će isti potražiti zaštitu svojih prava na sudu.

Činjenica da ste Kolektivnim ugovorom predvidjeli konkretan razlog za izvanredni otkaz, olakšava Vam situaciju, ali i u tom slučaju valja procjenjivati radi li se o situaciji koja se može podvesti pod članak 114. Zakona o radu ili ne. Pri tome osobito valja imati na umu razloge zbog kojih radnik nije izvršavao normu, a koji iz upita nisu vidljivi. Naime, Kolektivni ugovor govori ako radnik iz neopravdanih razloga ne ostvari normu, pa mislim da bi to, a posebno u svijetlu članka 114. Zakona o radu trebalo tumačiti ako se radi o njegovoj krivnji (namjeri, gruboj nepažnji). Dakle, ako je radnik mogao izvršiti normu ali nije htio, ili je propustio i sl. U tome slučaju ne biste niti morali čekati tri mjeseca jer ako netko namjerno ne želi raditi, ta činjenica sama po sebi može biti razlog za izvanredni otkaz. Međutim, kod neizvršavanja norme u pravilu se radi o situaciji da radnik jednostavno ne uspijeva izvršiti normu. Dakle, pokušava ali ne uspijeva. U takvoj situaciji u prvom redu ima elemenata za osobno uvjetovani otkaz jer se radi o tome da radnik zbog svojih trajnih osobina ili sposobnosti ne može uspješno obavljati svoje poslove.

Stoga bih rekao, ako je nedvojbeno da radnik može, ali neće izvršiti normu, dakle da odbija raditi i sl. onda bi bilo mjesta za izvanredni otkaz. No, to je i teško dokazati. U protivnom, a koja je situacija vjerojatnija, ispravno bi bilo dati osobno uvjetovani otkaz. S obzirom da kod takvog otkaza nema krivnje radnika, lakše je i dokazati opravdanost takvoga otkaza. Osim toga, i sama činjenica da se radi o tromjesečnom neizvršavanju norme, malo odudara od smisla izvanrednog otkaza, koji se izriče u roku od 15 dana, znači zamišljen je kao otkaz koji se daje odmah nakon nastanka događaja koji je uzrok izvanrednom otkazu. Dakle, Vi biste morali izvanredni otkaz dati u roku od 15 dana nakon proteka roka od 3 mjeseca. Stoga bi se moglo postaviti pitanje kada počinje dan saznanja za radnikov nerad - tek nakon tri mjeseca? Okolnost da u ugovoru o radu imate odredbu prema kojoj radnik pristaje na jednostrani raskid ugovora o radu ako ne izvršava normu, ne bi smjela utjecati na mogućnost otkazivanja, jer se ugovorom o radu ne bi smjeli ugovorati odredbe o otkazivanju ugovora o radu koje su za radnika nepovoljnije od Zakona o radu.

Stoga bih preporučio, ako nemate dokaza da radnik može izvršiti normu, ali neće (dakle, da je prije radio normu, a sada prestao i sl.), da mu umjesto izvanrednog otkaza date osobno uvjetovani otkaz.

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.