Želim podnijeti raskid ugovora sa poslodavcem i nastojim postići da to bude sporazumni raskid ugovora. U ovom slučaju pretpostavljam da to treba potpisati i moj prvi nadređeni (šef). No, zanima me što mogu poduzeti u slučaju da on taj ugovor odbije potpisati, odnosno kakva su moja prava u tom slučaju i na koji način mogu dobiti raskid ugovora?
Ako ne uspijete postići sporazum o prestanku radnog odnosa, ugovor o radu možete otkazati redovnim ili izvanrednim otkazom ugovora o radu.U slučaju redovitog otkaza ne morate navoditi nikakav razlog za otkaz, ali ste dužni odraditi otkazni rok. Otkazni rok se određuje zavisno o trajanju radnog odnosa kod poslodavca, a prema odredbi članka 120. Zakona o radu iznosi: dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine; mjesec dana, ako je proveo neprekidno jednu godinu; mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik proveo neprekidno dvije godine; dva mjeseca, ako je proveo neprekidno pet godina; dva mjeseca i dva tjedna, ako je proveo neprekidno deset godina; tri mjeseca, ako je proveo neprekidno dvadeset godina.
Otkazni rok radnika koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.
Međutim, odredbom st. 7. članka 120. Zakona o radu, propisano je da otkazni rok kada otkazuje radnik iznosi najdulje 30 dana, ako radnik ima osobito važan razlog. Iako Zakonom nije određeno što je to osobito važan razlog, obično se prihvaća kada otkazuje radnik da otkazni rok iznosi najdulje 30 dana.
Nadalje, ugovor o radu možete otkazati izvanrednim otkazom. U tome slučaju ne morate odrađivati otkazni rok, nego ugovor prestaje odmah, ali za to morate imati opravdan razlog, te ga navesti i dokazati. Prema članku 114. Zakona o radu i radnik i poslodavac imaju opravdan razlog za izvanredni otkaz, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Teško kršenje ugovornih obveza bila bi neisplata plaća, uznemiravanje i sl. (što su uobičajeni razlozi), a neke druge osobito važne okolnosti bile bi npr. potreba za preseljenjem iz zdravstvenih razloga ili zbog premještaja bračnog druga i sl.
U slučaju izvanrednog otkaza, ako on nije opravdan, poslodavac bi mogao tražiti naknadu štete (iako se u praksi to uglavnom ne događa).
