COTRUGLI Business School, SoL Hrvatska i Quantum21.net, 25. svibnja 2009. organiziraju međunarodnu konferenciju "SoL South East Europe Forum" na temu Kriza – prijetnja i šansa.
SoL SEE Forum zamišljen je kao inicijativa povezivanja lidera iz politike, gospodarstva i civilnog društva s ciljem pokretanja inicijative za duboke društvene promjene i nalaženje praktičnih rješenja na izazove aktualne krize. Glavni moderator je Peter Senge, najveći strateg 21. stoljeća.
Sve suvremene organizacije predstavljaju dinamički kompleksne sisteme
Prema Websteru, pojam "kompleksnost" označava uvjet ili kvalitetu nečeg što se sastoji od dva ili više dijelova. Sukladno tome Senge u knjizi "Peta disciplina" ukazuje na razliku između kompleksnosti detalja i dinamičke kompleksnosti. Dok je u prvom slučaju riječ o postojanju većeg broja (neovisnih) elemenata, u drugom slučaju je riječ o međuovisnim elementima.
Zbog međuovisnosti među elementima, dinamički kompleksne situacije obilježava:
odvojenost uzroka i posljedica u prostoru i vremenu. Primjerice, današnji problemi (pr. konkurentsko zaostajanje tvrtke, niska razina stope aktivnosti stanovništva u Hrvatskoj) predstavljaju posljedicu djelovanja mnogih elemenata tijekom vremena (važno je ovdje uočiti kako u situacijama dinamičke kompleksnosti nikad ne postoji samo jedan 'najdublji uzrok'). Primjeri prostorne odvojenosti uzroka i posljedica mogu se naći na području zagađivanja okoliša – emisija čvrstih čestica primjerice nad Kinom utječu na kvalitetu zraka u Los Angels-u.
intervencije u dinamički kompleksnim sistemima mogu izazvati dramatično različite posljedice na kratki i dugi rok. Primjerice, mjere aktivne politike zapošljavanja u nekoj regiji mogu donijeti kratkoročna poboljšanja – ali i dugoročno negativne trendove (ovu pojavu uočio je u SAD-u otac sistemskog razmišljanja Jay Forester).
'očite' intervencije stvaraju neočekivane posljedice. Primjerice, mjere rezanja troškova poput otpuštanja viškova zaposlenih, ušteda na materijalu, ušteda na održavanju opreme, itd. mogu tijekom vremena dovesti do još većih troškova. Gore navedena obilježja dinamičke kompleksnosti bitno otežavaju razumijevanje, a samim time i suočavanje sa takvim situacijama. Kao što Senge u naslovnoj rečenici s pravom navodi, suvremeno društvo postaje "zatrpano dinamičnom kompleksnošću":
sve suvremene organizacije predstavljaju dinamički kompleksne sisteme. Neki od ključnih elemenata tih sistema su: lideri, stil vođenja, vizija, strategija, organizacijska struktura, organizacijska kultura, organizacijska klima, sistemi...
okruženje o kojima one djeluju također predstavljaju dinamički kompleksne sisteme. Ključni elementi tih sistema su: konkurencija, snabdjevači, kupci, partneri, banke, ekonomska situacija (pr. stopa rasta BDP-a, tečaj, kamatne stope...), politička situacija (npr. (ne)stabilnost, ekonomska doktrina vladajućih stranaka), socijalna situacija (životni standard, stopa nezaposlenosti). Stoga nije čudno da se ponekad među managerima, koji se po prirodi svog posla najviše suočavaju sa kompleksnim situacijama, mogu čuti izjave poput "Ne mogu ništa učiniti. Kriv je sistem. " Kao što Senge ukazuje "protuotrov za taj osjećaj bespomoćnosti" jeste sistemsko razmišljanje.
Sistemsko razmišljanje je:
disciplina koja omogućuje sagledavanje cjeline. Nasuprot tome, jedno od ključnih obilježja sadašnjeg, dominantnog načina razmišljanja jeste fokus na dijelove. Primjerice, član uprave tvrtke zadužen za marketing obično je fokusiran samo na marketing, član uprave zadužen za financije samo na financije. U stvarnom životu funkcioniranje marketinga ovisi o i utječe na financije (kao i na sve druge poslovne funkcije). Riječju, uspješnost organizacije ovisi ne samo o kvaliteti funkcioniranja svake pojedine poslovne funkcije, nego i o kvaliteti njihovih interakcija.
okvir za sagledavanje međusobnih odnosa, a ne 'stvari' (tj. elemenata sistema po sebi, neovisno o ostalim elementima). Primjerice, u raspravama o makro-ekonomskoj situaciji obično su u fokusu pozornosti pojedine varijable – BDP, uvoz, izvoz, tečaj, zaduženost – a ne njihovi međusobni odnosi.
skup specifičnih oruđa i tehnika: grafikon ponašanja tijekom vremena (pr. kretanje izvoza u posljednjih 10 godina); kauzalni krugovi; sistemske mape (veći broj kauzalnih krugova pomoću kojih se opisuje struktura nekog dinamički kompleksnog sistema); sistemski arhetipovi (kombinacije kauzalnih krugova kojima se opisuju i objašnjava struktura i način funkcioniranja nekih generičkih situacija); dijagrami tijeka i zaliha; kompjutorske simulacije Da zaključim, uspješnost suočavanja sa dinamički kompleksnim problemima ovisi o razvoju sposobnosti sistemskog razmišljanja. Primjena tih sposobnosti u konkretnim situacijama predstavlja trajni proces promatranja i izrade sistemskih mapa ili sistemskih arhetipova s ciljem ostvarivanja dubokog razumijevanja sila koje utječu na nastanak problemske situacije, te prepoznavanja novih mogućnosti.
Autor: Miljenko Cimeša, samostalni savjetnik, stručnjak za strategiju i organizacijski razvoj, predsjednik SoL‐a Hrvatska (Društva za organizacijsko učenje Hrvatske) te urednik i član uprave portala Quantum21.
Download cijelog teksta (pdf - 352 KB)