Krotki, čini se, neće baštiniti zemlju, ili se barem neće uspeti do vrha menadžmenta. Prije će to učiniti oni koji rade najviše "buke", bez obzira na to jesu li i najsposobniji.
Osobe koje karakterizira izražena dominantnost – koje su asertivne, snažne i samouvjerene, lakše će napredovati u karijeri i doći do vodećih pozicija, neovisno o tome imaju li za to uporište i u svojoj sposobnosti, pokazalo je najnovije istraživanje Sveučilišta Berkley.
Rezultati istraživanja pokazuju da se to odnosi čak i na one kojima zaista nedostaje stručnosti za posao kojim se bave.
To za uprave tvrtki znači da i u vrijeme kada su talentirani zaposlenici doslovno razasuti pred njima, postoji potreba za ulaganjem dodatnog napora kako bi se probili kroz blefiranje i samopromociju, prisutne u svakom radnom okruženju, i otkrili talentiranog zaposlenika koji se možda potiho skriva u zapećku.
Kako preuzeti vodstvo?
Cilj istraživanja bio je utvrditi kako lako netko može preuzeti vodstvo nad malom grupom, bez obzira je li za to kvalificiran. Da bi se to izmjerilo, provedena su dva testa. U prvom, 68 studenata je podijeljeno u grupe od četiri člana, a svaka je grupa imala zadatak organizirati zamišljenu neprofitnu organizaciju. Njihovi sastanci su snimani, a članovi su kasnije pregledavali snimke i jedni druge ocjenjivali prema stupnju utjecaja i kompetentnosti. Istovremeno, grupa neovisnih sudaca također je pregledala snimke i dala svoje ocjene pojedinih kandidata po istim kriterijima.
Drugi test je uključivao 100 drugih studenata podijeljenih u četveročlane timove i bio je osmišljen da ustanovi jesu li oni koji su govorili najviše, to činili zato što su imali i najviše za ponuditi. Timovi su se natjecali u rješavanju matematičkih problema iz testa za pristupnike MBA programu. Prije testa, članovi tima su istraživačima morali prezentirati rezultate matematičkog testa s mature (SAT), ali ih nisu smjeli pokazati timskim kolegama.
Najglasniji su najsposobniji?
Prvi test je pokazao da su i suci i članovi grupa "najglasnije" članove grupe okarakterizirali kao inteligentnije. Rezultati drugog testa bili su istovjetni onima prvoga, a također su pokazali da su oni koji su najčešće govorili ocijenjeni najboljim vođama, kao i najsposobnijima u matematici, čak i ako to nije bilo tako prema rezultatima maturalnih matematičkih testova.
"Ono što nas je najviše iznenadilo je snaga dojma koju smo promatrali. Dominantne osobe bile su toliko uvjerene u svoju sposobnost, iako nisu bile ništa sposobnije od ostalih", kazao je voditelj istraživanja, profesor organizacijske psihologije na Berkleyu, Cameron Anderson.
"Točnije, osobe s dominantnim ličnostima su davale odgovore u 63 posto slučajeva, dok su one s manje dominantnim ličnostima davale odgovore u samo 36 posto slučajeva, iako su obje skupine bile jednako sposobne i stručne ", naglasio je Anderson.
Izazov za organizacije
Rezultati istraživanja pred organizacije postavljaju veliki izazov u pronalaženju najtalentiranijih zaposlenika, najpogodnijih da zasjednu u menadžerske fotelje. Oslanjanje na prvi dojam ili na očitu samouvjerenost kandidata moglo bi se pokazati kao pogrešan pristup, te je preporučljiva primjena objektivnijih testova kompetentnosti.
"Točno je da su samouvjerenost i sposobnost često povezani, no isto tako te karakteristike mogu biti i tek malo povezane, ili čak i potpuno nepovezane", zaključio je Anderson. (T. B.)
Izvor:
management-issues.com
