Neki od glavnih razloga seljenja hrvatskih državljana u druge zemlje su velika nezaposlenost, rad na crno, niske plaće i loša makroekonomska perspektiva.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 1991. u inozemstvu je zaposleno 90.910 naših radnika. Cijeli jedan grad, i to veličine Zadra, koji je peti po broju stanovnika u državi. Ako tome pribrojimo one koji su trbuhom za kruhom u inozemstvu povukli i svoje obitelji, brojka alarmantno raste. Ne smijemo zaboraviti ni naše građane koji su u inozemstvo odlazili "na crno", a prema procjenama stručnjaka njihov se broj penje i na nekoliko stotina tisuća.
U Hrvatskoj je prije nekoliko mjeseci izvjesni Trevour Hains-Wesson u Splitu organizirao nekoliko seminara na kojima je uvjeravao Dalmatince da ih u Australiji čeka med i mlijeko. Objašnjavao je kako odmah po silasku s aviona dobivate sve potrebne vize za život i rad u toj obećanoj zemlji. No, legalna procedura za odlazak u Australiju i druge prekomorske zemlje izuzetno je komplicirana. Treba ispuniti razne upitnike u kojima se odgovara na doista svakojaka pitanja, od spolne orijentacije, sudjelovanja u Domovinskom ratu do planova u budućnosti.
Prema rezultatima istraživanja Instituta "Ivo Pilar", studenti sanjaju o odlasku u inozemstvo, a isto je gotovo i u sa ostalim stanovništvom bez obzira na društveni sloj i stupanj obrazovanja. Veća plaća, bolji standard i bolje mogućnosti rješavanja stambenog pitanja, glavni su razlozi za napuštanje Hrvatske.
Prema neslužbenim evidencijama, barem što se tiče visokoobrazovanog kadra, iz Hrvatske je posljednjih deset godina otišlo najviše znanstvenika, informatičara i arhitekata. Oni se, srećom, vrlo brzo snađu i najčešće nemaju problema u pregovorima o plaći. Ipak, najteže je nekvalificiranim radnicima koji odlaskom u inozemstvo riskiraju rad na crno. Takvih je ipak mnogo, mnogo više.
Hrvatski građani najlakše dobivaju radne vize od Veleposlanstva SR Njemačke, čak i Austrije, ali dozvole za rad u SAD-u, Kanadi ili Australiji i za mnoge visokoobrazovane u tim zemljama su samo san.
Osim tih zemalja, Hrvati su posebno zainteresirani i za rad u Irskoj, Češkoj, Velikoj Britaniji, Novom Zelandu, Švedskoj, Francuskoj i Italiji.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
