Prije točno dva mjeseca u Hrvatskoj je bio raspisan prvi natječaj za prijavu projekata za dodjelu sredstava pretpristupnog programa SAPARD (Special Pre-accession Programme for Agriculture and Rural Development), a do kraja pozivnog natječaja ostalo je još mjesec dana te se najveći broj prijava očekuje baš u tom razdoblju.
Poduzeće koje prijavljuje projekt i predloženi projekt moraju ispuniti visoke kriterije da bi mogli zatražiti bespovratnu pomoć SAPARD-a. Naime, SAPARD je posebni pristupni program za poljoprivredu i razvitak ruralnih područja, a glavna svrha mu je usvajanje pravne stečevine Europske unije, na području zajedničke poljoprivredne politike (Common Agricultural Policy-CAP).
Programom je obuhvaćen sustav mjera za lakše prilagođavanje na području poljoprivrede i ruralnog razvitka, organizaciji, tržištu i zakonodavstvu Unije. Upravo zato je taj program zahtjevan i potiče razvoj onih poduzeća koja su već prisutna na tržištu, poštuju sva zakonska ograničenja i standarde, posluju s dobiti te podmiruju sve svoje obveze prema državi.
SAPARD nudi priliku manjim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj, što se vidi u okviru Mjere 2, odnosno u ulaganju u sektor mlijeka i mliječnih proizvoda te izgradnji i opremanju mljekara. Naime, korisnici koji žele prijaviti projekt za SAPARD u tom sektoru, izričito moraju biti u rangu malih i srednjih poduzetnika. Također, isti kriterij je i u ulaganju u sektor voća i povrća.
Međutim, u sektoru mesa, adaptaciji i opremanje klaonica te ulaganja u postojeće pogone za obradu otpada životinjskog podrijetla, ne postoji definicija koje veličine može biti poduzeće podnositelj prijave, no ne mogu se prijaviti ona poduzeća koja imaju EU izvozni broj. Iz toga proizlazi da se neka od velikih poduzeća mesne industrije u Hrvatskoj ne mogu prijaviti za SAPARD.
Očekivanja krajnjih korisnika sredstava iz SAPARD fonda, su velika, ali taj program je u Hrvatskoj tek u prvoj fazi korištenja pa su prisutne brojne nepoznanice i upiti od strane podnositelja projekta, a određene nejasnoće krajnjim korisnicima postavlja izrada poslovnog plana.
Naime, sastavni dio dokumentacije za prijavu na SAPARD program je i poslovni plan, izrađen po posebnoj metodologiji, koji mora dokazati ekonomsku održivost projekta i klijenta, a ekonomska održivost projekta procjenjuje se u razdoblju od pet godina, od početka investicije. Budući da investicija može početi tek kada krajnji korisnik potpiše Ugovor o dodjeli sredstava iz SAPARD programa, godina potpisa tog ugovora i početak odobrene investicije u gotovo svim slučajevima bit će 2007, no krajnji rok za dovršetak ulaganja je kolovoz 2008.
Postoje četiri podvarijante poslovnog plana, ovisno o mjeri za koju se korisnik prijavljuje i o veličini investicije, ali u svim slučajevima poslovni plan treba prikazati cjelokupno poslovanje nekog poduzeća. Za određena specifična pitanja i popunjavanje poslovnog plana korisnici se neće moći obratiti SAPARD agenciji, već je potrebno angažirati računovodstvene servise ili konzultantske kuće.
Međutim, u Hrvatskoj ne postoje konzultanti ovlašteni za izradu poslovnih planova, popunjavanje prijave te sličnih radnji u pripremi projekta za SAPARD, a samo jedna od vodećih bankarskih grupacija u Hrvatskoj ima potpuno razvijenu tu vrstu usluge za klijente. S obzirom da poduzeće mora dokazati svoju sposobnost da provede ulaganje, postavlja se pitanje kako će se to i dokazati.
Podnositelji projekta najčešće se odlučuju na ugovor o kreditu s bankom ili na potvrdu banke o stanju na računu, jer ih propisuje i Pravilnik o provedbi SAPARD programa. No, ne postoji preporučena forma takve potvrde, jer svaka banka odlučuje kakvu će potvrdu izdati, a jedino što je bitno je da su podaci o vlasniku računa i trenutnom stanju na računu - vidljivi.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
