Premija od polica životnih osiguranja u prvih devet mjeseci 2006. iznosi 1,508 milijardi kuna, što je otprilike 200 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, učinak je bolji za 13,9%, no u isto vrijeme mađarski osiguravatelji skupili su premiju od gotovo 1,2 milijarde eura što je, prema prvih devet mjeseci 2005. rast od čak 46 posto.
Tako iz premijskih prihoda, vezanih uz cijelu 2005. godinu, proizlazi da je svaki Hrvat za policu životnog osiguranja u prosjeku uplatio 57 eura, dok je svaki Mađar za istu namjenu dao 119, a Slovenac 236 eura.
Veliki skok životnih osiguranja na domaćem tržištu bio je 2002. i 2003., a upućeni smatraju da je ključni impuls tog rasta bila odluka države iz 2001. godine kojom su uplate za police života svrstane na popis poreznih olakšica.
Na ovogodišnjem skupu grupacije osiguravatelja, član Uprave Croatia osiguranja Damir Mihanović je iznio inicijativu koja bi trebala potaknuti rast tržišta životnih osiguranja. No, za nju je potrebna aktivna potpora države.
Naime, dopusti li Vlada poslodavcima da za svoje zaposlenike uplate životna osiguranja i na ta davanja ne obračuna redovite poreze i doprinose, u vrlo kratkom roku skupio bi se znatan iznos kuna koji bi mogao biti iskorišten kao efikasna financijska injekcija za nove investicijske projekte u gospodarstvu, smatraju osiguravatelji.
Već s iznosom od 150 kuna mjesečnog troška poslodavca po svakom zaposlenom, ističu osiguravatelji, može se ukalkulirati dosta visoka premija, koja bi bila dvostruko korisna.
Kratkoročno bi plasman u nove investicije preko državnih vrijednosnica, doveo do otvaranja novih radnih mjesta, a dugoročno bi, kada odu u mirovinu, radnici mogli računati na još jedan stalan izvor prihoda.
Za predloženu inicijativu se očekuje potpora svih osiguravajućih društava, a Udruženje osiguravatelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori navodno razrađuje hodogram za održavanje tematskog skupa.
Uz predstavnike grupacije, na sastanak se planira pozvati i dužnosnike resornog ministarstva te Vlade, od čije odluke i ovisi sudbina spomenute inicijative. Taj se skup planira za drugu polovicu siječnja.
Uspjeh projekta pospješit će i pojedinačno poslovanje osiguravatelja, no također može donijeti i financiranje primjerice, neke nove autoceste.
Naime, po obvezama iz aktualnih zakona, osiguravatelji su dužni najveći dio sredstava iz tzv. matematičke pričuve ulagati u vrijednosne papire čiji su izdavatelji država, Hrvatska Narodna Banka ili Hrvatska banka za obnovu i razvoj.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
