Deset novih članica Europske unije ove godine očekuje nešto sporiji gospodarski rast nego prošle godine, kada su te zemelje doživjele svojevrsni gospodarski boom, procijenili su stručnjaci Svjetske banke u svojoj redovnoj analizi ekonomske situacije.
Iako je inflacija pod strogom kontrolom u Poljskoj i Češkoj, ostale zemlje imaju problema. U baltičkim zemljama te donekle u Bugarskoj i Rumunjskoj, snažan porast plaća i kreditni rast dovode do značajnih inflacijskih pritisaka.
U drugim zemljama slabljenje domaće valute dovelo je do povećanja cijena, posebice u Mađarskoj, a prilagodba tih cijena i indirektno povećanje poreza samo je pogoršalo inflaciju u nekoliko zemalja.
Ova godina donijet će najviše inflacijskih problema Mađarskoj, Češkoj, Estoniji, Litvi i Rumunjskoj, a istovremeno će pad cijena nafte pomoći da se ublaže ti pritisci. Usprkos snažnom rastu, Svjetska banka predviđa i rast fiskalnog deficita, a samo će Poljska i Bugarska uspjeti poboljšati svoju fiskalnu ravnotežu, dok ostale zemlje planiraju smanjenje deficite tek za godinu ili dvije.
Vanjski dug ostao je nizak u Poljskoj, Češkoj i Sloveniji, no u mnogim zemljama se približio ili premašio 10% BDP-a. Strana ulaganja su pokrila većinu deficita u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, a bankarski sektor je igrao veliku ulogu u financiranju deficita u baltičkim zemljama.
Dok je Slovenija uspjela ući u eurozonu, većina novih članica Unije ne uspijeva zadovoljiti potrebne uvjete za uvođenje eura, poput stope inflacije, proračunskog deficita, stabilnosti domaće valute te legalne kompatibilnosti.
Mnoge zemlje su tako odustale od prethodno zacrtanih rokova za ulazak u eurozonu, Slovačka i dalje cilja na siječanj 2009., Litva, Latvija i Estonija su zbog visoke inflacije odustale od uvođenja eura sve do 2010., a ostale zemlje smatraju da će biti spremne za euro najranije između 2010. i 2012. godine.
U izvještaj Svjetske banke je, kao poseban dodatak, ušla i Hrvatska. U prvom dijelu se obrađuje politička situacija u zemlji, a napominje se izvješće Europske komisije u kojem stoji da je Hrvatska napredovala prema zadovoljenju političkih i ekonomskih kriterija za primanje u članstvu u EU, ali da ima manji gospodarski rast od ostalih zemalja.
Područja u kojima je potrebno još poboljšanja su tržišno natjecanje, učinkovitost javne administracije, borba protiv korupcije te reforme pravnog sustava. Naglašeno je i kako je nakon osam mjeseci pregovora potpisan sporazum o CEFTA-i između Albanije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Moldavije, Rumunjske, Srbije, Makedonije te Kosova, što će dovesti do slobodnije trgovine te pojednostavljenja administracije.
Između ostalog, posebno poglavlje u izvještaju o Hrvatskoj posvećeno je zapošljavanju i stanju na tržištu rada. Tako je rečeno kako se pozitivan trend u zapošljavanju nastavlja na većini tržišta, pa tako i na hrvatskom.
Zahvaljujući solidnom gospodarskom razvoju umjereno se povećalo zapošljavanje, a stopa nezaposlenosti je u padu. Usprkos tome, u Hrvatskoj je još uvijek visoka stopa nezaposlenosti mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba.
Tako je stopa nezaposlenosti za osobe između 15 i 24 godine dosegla 25% u Hrvatskoj, Poljskoj i Slovačkoj, a Latvija je jedina zemlja gdje je taj postotak ispod 10 posto.
(T.N.)
Izvor:
Svjetska banka
