U Hrvatskoj se godišnje u prosjeku podnese 6.000 zahtjeva za priznavanje (nostrifikaciju) stranih srednjoškolskih i visokoškolskih diploma.
Najveći broj zahtjeva za priznavanje diploma stigao je ovih dana, uoči upisa na fakultete. Prema podacima pomoćnika ministra Martina Oršolića, dosadašnji rekord su 253 zahtjeva primljena u jednom danu (26. lipnja), što je najveći broj primljen u posljednje tri godine.
Od sredine lipnja do danas u Ministarstvo je stiglo gotovo 1.000 zahtjeva za nostrifikaciju, a u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa ističu kako se u 80% slučajeva traži priznavanje bosanskih diploma radi upisa na visoka učilišta u Hrvatskoj.
Za zahtjevima priznavanja bosanskih diploma slijedi Srbija i Kosovo, Makedonija, Slovenija, a posljednjih godina povećan je broj zahtjeva i iz zemalja EU-a. Najviše ih je iz Njemačke i Švicarske, a u sličnom omjeru zastupljene su Velika Britanija, Australija, Kanada, Italija, Nizozemska, Francuska, Švedska, Mađarska, Ukrajina, Rusija i Kina.
Zanimljiv je i primijećen porast zahtjeva za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija iz Čilea, kao i iz arapskih zemalja.
U većini slučajeva, jedan od roditelja djece čiju svjedodžbu treba nostrificirati je hrvatski državljanin.
Nekadašnji dugotrajni postupak priznavanja stranih diploma, koji je podrazumijevao usporedbe nastavnih planova i programa te polaganje razlikovnih ispita, zamijenio je novi način nostrifikacije, usklađen s Lisabonskom konvencijom.
Novi način, pojašnjava Oršolić, stavlja težište na stupanj postignutih znanja i vještina stečenih inozemnom obrazovnom kvalifikacijom, što je daleko pravičnije.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
