Hrvatski građani su u usporedbi s nacionalnim dohotkom čak tri puta rastrošniji od prosječnog stanovnika Europske monetarne unije.
Dok se prosječni stanovnik EMU-a na potrošačke kredita zadužuje oko 7% bruto domaćeg proizvoda (BDP), hrvatski građani su se lani zadužili nevjerojatnih 21,3% BDP-a ili točnije 53,45 milijarda kuna.
Hrvatski građani su po potrošačkim kreditima, u koje su uračunate sve vrste gotovinskih nenamjenskih kredita, krediti na kartice i krediti za auto, apsolutni rekorderi 16 zemalja regije srednje i istočne Europe, među koje su analitičari UniCredita uvrstili i Estoniju, Latviju i Litvu te Tursku, Rusiju i Ukrajinu.
Najveći potrošači u regiji su, poslije Hrvatske, Rumunjska, Bugarska i Poljska gdje su potrošački krediti između sedam i osam posto nacionalnog dohotka.
Najmanje rastrošni su Estonci i Turci koji su se ovom vrstom kredita zadužili oko 1,5% nacionalnog dohotka. Prosjek regije je 6 posto.
Građani su svoju potrošačku groznicu platili prosječno sa 10 do 15% godišnjih kamata (službeno 8,6) ili između 5,3 do 8 milijarda kuna.
Upravo je takva zarada i glavni motiv poticanja manije potrošnje od samih banaka, ali i trgovaca.
Lakoći i brzini dobivanja kredita koja je svedena na jedan dan i primamljivosti raznih ponuda banaka, po nekim procjenama, nije odoljelo svega 10% zaposlenih i umirovljenika.
Za razliku od potrošačkih, stanovnici regije su po stambenim kreditima daleko iza prosjeka razvijenih zemalja zapadne Europe. Stambeni su krediti u eurozoni lani iznosili visokih 38% BDP-a, a u regiji prosječno 7 posto.
(A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
