Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, do kraja lipnja ukupno je iskorišteno 9,5 milijuna dana bolovanja, a dnevno zbog bolesti u čitavoj državi ne radi oko 61.500 osoba.
Inače, prema Pravilniku o rokovima najduljeg trajanja bolovanja, osobe mogu izbivati s posla od 3 do najviše 90 dana.
Tako se, primjerice, zbog niskog krvnog tlaka i migrene može dobiti do 7 dana bolovanja, kao i za astmu ili alergijsko curenje nosa.
Za šarlah i rubeolu predviđeno je bolovanje do 14 dana, a za ospice, virusne crijevne infekcije, gripu, upalu pluća i bronhitis te srčanu aritmiju i žučne kamence do 21 dan.
Za infarkt, plućnu emboliju i varikozne vene nogu može se dobiti do 30, a za moždani udar do 60 dana. I za većinu duševnih bolesti predviđeno je bolovanje do 60 dana, a za shizofreniju do 90 dana.
Pravilnik pak za najteže bolesti, kao što su zloćudni tumori, predviđa bolovanje do 60 dana, dok se za dobroćudne tumore dopušta do 42 dana.
Međutim, potrebno je napomenuti kako propisani rokovi najduljega bolovanja nisu konačni, jer nakon tog roka pacijenta preuzima povjerenstvo koje će odlučiti hoće li ga ponovno uputiti na bolovanje ili vratiti na posao.
Povjerenstvo zatim može odrediti najdulje bolovanje od šest mjeseci nakon čega nadležno tijelo mirovinskog osiguranja ocjenjuje radnu sposobnost i invalidnost. Naravno, poslodavac može od HZZO-a zahtijevati opravdanost bolovanja za sve vrijeme njegova trajanja.
(V.K.)
Izvor:
Glas Istre
