Na snagu je nedavno stupio novi Pravilnik o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a, koji bi zbog pojačanih kontrola bolovanja na zahtjev poslodavaca ili Zavoda mogao rezultirati učinkovitijim nadzorom opravdanosti i korištenja bolovanja.
To u HZZO-u objašnjavaju pomicanjem rokova s 30 dana na 15 do 30 dana u kojem su kontrolori dužni na zahtjev poslodavca dostaviti izvješće o konkretnom slučaju izostanka s posla.
Glasnogovornica HZZO-a Meri Novosel navodi kako se sada zbog toga mnogo ranije dobiva izvješće i kontrole su učestalije što se smatra prvim napretkom u primjeni novog Pravilnika.
Pomoćnik direktora za nadzor poslovanja i kontrolu ugovornih subjekata Zavoda dr. Marko Reljanović kaže kako u HZZO-u očekuju da se pojačanim kontrolama bolovanja na zahtjev poslodavca ili na zahtjev Zavoda stopa bolovanja dovede ne razumnu i izdržljivu veličinu te da se bolovanje koristi samo kada je medicinski opravdano.
Glavni ravnatelj HUP-a Ðuro Popijač nezadovoljan je što poslodavci nisu bili uključeni u izradu novog Pravilnika, a razlog vidi u tome što se radi o pravilima rada kontrolore HZZO-a što je, kaže, manja promjena.
Popijač dodaje kako je svako poboljšanje važno, no unaprjeđenje sustava kontrole neće riješiti problem, jer sve dok poslodavci financiraju bolovanja do 42 dana, državu to ništa ne stoji pa se prema tom problemu ne odnosi kako bi trebala.
"Tragičan je podatak da je prosječan broj dana bolovanja po radniku uvjerljivo najveći u Hrvatskoj u odnosu na EU te iznosi 9,2 dana po radniku. Bolovanja su naš društveni fenemen koji zahtijeva ozbiljnu analizu: zašto su hrvatski radnici najbolesniji u EU, odnosno je li to zaista tako", objašnjava Popijač.
Inače, zbog bolovanja je lani u svakodnevno s posla bilo odsutno 92.500 radnika, što znači da je od 1,4 milijuna zaposlenih oko 6,6% izostajalo s posla.
Prošlogodišnje financijsko izvješće HZZO-o, koje je pokazalo da je zbog bolesti bilo neiskorišteno čak 29 milijuna radnih dana, a od toga je gotovo 10 milijuna radnih dana financirao HZZO, otkriva da su poslodavci 2006. podnijeli dvostruko veći trošak te stoga i traže sustavne promjene za sprječavanje lažnih bolovanja.
"Ako smo najbolesniji narod u Europi, onda to zahtijeva duboku zabrinutost ne samo poslodavaca nego cijelog društva, a mislimo da ipak nismo. Rješenje se nalazi u svemu što sprječava potenciranje i nesankcioniranje zloupotrebe od strane konzumenata lažnih bolovanja, liječnika koji to neodgovorno omogućavaju te kontrolnog mehanizama koji nije odgovoran za rezultat", zaključuje Popijač. (V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
