Iako je većina posloprimaca zadovoljna svojim obrazovanjem, i oni i poslodavci smatraju da moraju unaprijediti interpersonalne vještine i znanje stranih jezika
Tri četvrtine posloprimaca smatra da im je dosadašnje obrazovanje dalo dobru, vrlo dobru ili odličnu osnovu za bavljenje njihovom profesijom, a poslodavci i posloprimci smatraju da je za obavljanje posla najvažnije imati dobre interpersonalne vještine i znanje stranih jezika.
Pokazuju to rezultati Istraživanja o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije na području RH, koju je već treću godinu za redom za potrebe EduCentra – centralnog informacijskog mjesta za ponudu i potražnju cjelokupne edukacije u Hrvatskoj, proveo MojPosao.
Poslodavci ne ulažu dovoljno
Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2008., uz potporu Agencije za obrazovanje odraslih u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, na uzorku od gotovo 3500 posloprimaca i više od 120 poslodavaca.
Iako 78 posto poslodavca smatra da njihovi zaposlenici moraju razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine, a 49 posto smatra da bi njihovi zaposlenici trebali unaprijediti znanje stranih jezika, 48 posto poslodavaca smatra da ne ulažu dovoljno u edukaciju zaposlenika.
Istovremeno, za razvoj komunikacijskih i prezentacijskih vještina zainteresirano je 32 posto posloprimaca, dok je učenje stranih jezika zanimljivo za njih 47 posto.
Potrebne specijalizirane vještine
Osim toga, 40 posto poslodavaca smatra da posloprimci trebaju razvijati specijalizirane prodajne vještine, dok ih trećina smatra da bi posloprimcima bile potrebne i voditeljske vještine.
Također, 28 posto poslodavaca vjeruje da bi njihovi zaposlenici trebali pohađati napredne informatičke tečajeve, dok je ovo edukacijsko područje zanimljivo za samo 18 posto ispitanih posloprimaca.
Znanjem svojih VSS zaposlenika zadovoljno je 53 posto poslodavaca iz informatičke struke, 49 posto poslodavaca za ostale inženjerske struke, 45 posto poslodavaca za ekonomiju – financije te 39 posto poslodavaca iz telekomunikacijskog sektora te humanističkih struka i prirodnih znanosti.
Iako je 75 posto posloprimaca zadovoljno svojim dosadašnjim formalnim obrazovanjem, razinom njihova znanja manje su zadovoljni poslodavci za trgovačke posrednike (50 posto), poslodavci za područje poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (39 posto) te poslodavci za područje prerade hrane (36 posto).
Podizanje konkurentnosti
Radi podizanja osobne konkurentnosti na tržištu rada 72 posto ispitanih posloprimaca pohađalo je neki program profesionalne edukacije pri čemu svaki drugi smatra da mu je dodatna edukacija dala odličnu ili vrlo dobru osnovu za bavljenje svojom profesijom.
Većina poslodavaca (63 posto) omogućava svojim zaposlenicima pohađanje programa profesionalne edukacije, iako je njih 48 posto priznalo da ipak ne ulažu dovoljno u edukaciju svojih zaposlenika, a čak 21 posto ih ne ulaže u edukaciju svojih zaposlenika iako im je ta edukacija potrebna.
Tek jedan sat edukacije
Tome u prilog govore i podaci o 56 posto posloprimaca koji uopće nemaju ili imaju svega jedan sat edukacije mjesečno koju plaća poslodavac, dok 18 posto posloprimaca ima plaćeno jedan do tri sata profesionalne edukacije mjesečno o trošku poslodavca. Tek za 2 posto posloprimaca, poslodavac plaća od devet do 11 sati edukacije mjesečno.
Kvaliteta najvažnija
Kao najvažniji element pri odabiru edukacijskog centra ili programa i posloprimci (96 posto) i poslodavci (93 posto) navode kvalitetu edukacijskog materijala.
Važnu ulogu za odabir edukacijskih programa među posloprimcima ima i stjecanje međunarodno priznatog uvjerenja (78 posto), dok je za 85 posto poslodavaca važnije mjesto održavanja predavanja.
