Plaće su u poslijeratnom razdoblju porasle dva i pol puta, mirovine 2,2 puta, a dug stanovništva bankama 18 puta. Nerazmjer između troškova i plaća i dalje raste
Prošloga ljeta za hranu je prosječnoj obitelji mjesečno trebalo oko 374 kune manje nego sada.
Dok je lani na troškove prehrane odlazilo 35,03 posto ukupnih mjesečnih troškova, odnosno 1.993,97 kuna, taj udio raste pa sada iznosi 37,65 posto, odnosno 2.368,37 kuna.
Troškovi i plaće
Vidljivo je to ako se usporede podaci iz sindikalne košarice Saveza samostalnih sindikata (SSSH) iz srpnja 2007. godine s najnovijima, za srpanj 2008. godine.
U tom periodu zabilježen je rast cijena gotovo svih prehrambenih artikala. Mlijeko je poskupjelo 15 posto, piletina 14 posto, puretina 18 posto, biljno ulje 47 posto, sir 33 posto, polubijeli kruh 25 posto, pecivo 30 posto, naranče 28 posto, jabuke 71 posto...
Osim što je hrana skuplja, i nerazmjer troškova života s plaćom sve je veći. Pokazalo se da prosječna plaća, koja je pokrivala 80,51 posto troškova života, sada pokriva 77,73 posto.
Rasli su i troškovi stanovanja, i to u prosjeku za sedamdesetak kuna, naime, u srpnju ove godine iznosili su 1.711,41 kunu, a u lanjskome 1.641,70 kuna.
Istraživanje pokazuju da je "rupa" između ostvarenih i potrebnih mjesečnih primanja gotovo 40 posto, a poznato je da velika većina živi na kredit, premošćuje mjesec karticama te minusima po tekućim računima.
Nastavak zaduživanja
Zaduženost stanovništva s lanjskih je 104 i pol milijarde kuna u godinu dana porasla za oko četrnaest milijardi kuna, pa iznosi 118,658.517.760,90 kuna. Prema izračunima Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), u svibnju ove godine svaki zaposleni dugovao je po 76.594,80 kuna, dok je po obitelji dug iznosio 94.773,28 kuna.
Lani je u lipnju kreditna zaduženost iznosila 69.761,73 kune kredita po zaposlenom, odnosno 83.516,94 kune po obitelji. U godinu dana, znači, svaka se obitelj prosječno zadužila novih 11.256 kuna.
"Plaće su u poslijeratnom razdoblju porasle dva i pol puta, mirovine 2,2 puta, a dug stanovništva bankama 18 puta. Izostanak kvalitetnih mjera i ubrzana inflacija građane guraju u daljnja zaduživanja, a to je jednostavno neodrživo", ustvrdio je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a. (A.T.)
Izvor:
Večernji list
