Iako se produljenje životnog vijeka smatra jednim od velikih uspjeha modernog doba, ono za sobom nosi poprilično visoku cijenu
Troškovi zdravstvene skrbi u razvijenim zemljama rastu bržim tempom od gospodarstva, pa stručnjaci upozoravaju da osiguravanje kvalitetne zdravstvene skrbi postaje jedan od najvećih izazova današnjice.
Publikacija "The World Factbook" koju je izdala američka CIA pokazuje da je 22 posto stanovnika Japana starije od 65 godina, a za njim odmah slijedi Zapadna Europa gdje je primjerice svaki peti talijanski i njemački građanin stariji od 65 godina.
Hrvatska i Bugarska predvode
S 18 posto, Bugarska i Hrvatska predvode Istočnu Europu po udjelu starijih u cjelokupnoj populaciji, dok sa 12,5 posto Sjedinjene Američke Države imaju najmanji broj starijih osoba među razvijenim zemljama. Međutim, američki Ured za popis stanovništva navodi da je broj stanovnika starijih od 65 godina najveći u pisanoj povijesti.
S produženjem očekivane životne dobi, koju donose medicinska i tehnološka dostignuća, rastu i očekivanja pacijenata od usluga zdravstvene skrbi, što prenapreže zdravstvene sustave diljem svijeta.
Političko pitanje
Zamjenik američkog ministra zdravstva Joxel Garcia ističe da svjetsko stanovništvo sada broji više od šest i pol milijardi ljudi, a taj bi broj trebao i dalje rasti. Međutim, veliki dio te populacije stariji je od 65 godina.
Stoga Garcia kaže da rastući troškovi zdravstvene skrbi predstavljaju globalni izazov, a planiranje zdravstvene politike, programa i načina provođenja promjena postali su ključni čimbenici političkog planiranja.
Godišnja zdravstvena potrošnja u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OCED), među kojima su neke od najbogatijih zemalja u svijetu, za dva posto nadmašuje stopu gospodarskog rasta, ostavljajući sve manje novca za druge troškove.
Podizanje osobne odgovornosti
Podaci američke Središnje banke pokazuju da četvrtina savezne potrošnje u SAD-u odlazi na zdravstvene programe, dok bi se do 2050. taj udio trebao povećati na polovicu saveznog proračuna.
Ukoliko se potrošnja ne obuzda, procjene londonske konzultantske tvrtke McKinsey pokazuju da bi do 2100. godine, Velika Britanija mogla za zdravstvenu skrb trošiti 66 posto svog bruto nacionalnog dohotka.
Joxel Garcia ističe da skupocjene medicinske procedure utječu na povećanje troškova, ali podizanje razine osobne odgovornosti za vlastito zdravlje može znatno umanjiti potrebu za korištenjem tih procedura, a samim tim i smanjiti troškove zdravstvene skrbi.
"Mnogo ljudi u svijetu misli da uvijek postoji lijek, procedura, kirurški zahvat ili neki drugi oblik liječenja koji će im pomoći kad nastupi bolest. No, svi moramo postati puno odgovorniji u održavanju svog zdravlja. Zdravstveno prosvjećivanje, programi očuvanja zdravlja te prevencija igraju veliku ulogu u općem smanjenju potrošnje u zdravstvu", smatra Garcia. (V.K.)
Izvor:
VoA
