Prošle je godine svaki dan na bolovanju bilo čak 57.000 radnika, a pojedina istraživanja pokazuju da je čak trećina bolovanja lažna
Kako je već najavljeno, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u dogovoru s Ministarstvom zdravstva, kreće u borbu protiv lažnih bolovanja. Iako će se detaljno prekontrolirati bolovanja u područnim uredima s najvišom stopom bolovanja, pod povećalom će se naći i svi ostali uredi radi mogućih zloporaba, pišu Biserka Lovrić i Katarina Dimitrijević Hrnjkaš u Vjesniku.
Prema najnovijim podacima Ministarstva, u siječnju ove godine bolovanja su na razini Hrvatske smanjena s 3,6 na 3,5 posto, dok su se lani strožom kontrolom smanjila s 4,2 na 3,8 posto.
Kazne za liječnike
U područnom uredu HZZO-a u Gospiću lani je bilo 121.330 dana bolovanja na teret HZZO-a, dok je ukupna stopa bolovanja na gospićkom području iznosila 4,13 posto. Već u siječnju ove godine u Gospiću je zabilježeno 10.269 dana bolovanja, što je stopa bolovanja od 3,9 posto.
Tolerantna i ugovorena stopa bolovanja je, kaže HZZO, 3,1 posto, ali se zapravo rješavaju neopravdani slučajevi bolovanja bez obzira na postotke. To znači i moguće kazne za one liječnike koji su ih odobravali bez prave indikacije, koje će provjeravati liječnički dio komisije.
Tako se, kažu neslužbeno mjerodavni, odvaja kukolj iz žita, jer riječ je o golemom teretu za društvo: lani je HZZO platio za svoj dio bolovanja 1,25 milijardi kuna, a poslodavci barem još milijardu, što iznosi visokih 2,2 milijarde kuna.
Svako treće bolovanje lažno
Prošle je godine svaki dan na bolovanju bilo čak 57.000 radnika, a pojedina istraživanja pokazuju da je čak trećina bolovanja lažna.
Predsjednik saborskog odbora za rad i socijalno partnerstvo Boris Kunst, pozdravio je najavljenu kontrolu bolovanja, ali je s rezervom prokomentirao podatak da je trećina bolovanja lažna, jer nije riječ o egzaktnom podatku.
"Svaka interna kontrola nekog sustava je dobra, a kontrolu koju je najavio HZZO ne bismo trebali tumačiti kao prijetnju liječnicima, zbog čega bi oni trebali strahovati", ocijenio je Kunst.
Iznio je podatak da je Hrvatska europski rekorder po broju dana koje svaki radnik provede na bolovanju jer svaki zaposlenik godišnje "odboluje" čak devet dana dok radnici u ostatku Europe godišnje iskoriste samo 4,5 dana bolovanja.
Invalidi rada
Istodobno, u Hrvatskoj je čak 243.000 invalida rada koji čine više od polovice svih invalida. Stoga Kunst upozorava da se zabrinjavajuće brojke pobolijevanja radnika mogu protumačiti i kao "štedljivost" poslodavaca na zaštiti zdravlja njihovih zaposlenika.
"Bilo bi korisno obvezati sve poslodavce da najmanje jednom godišnje radnici obavezno obave sistematski pregled, budući da godišnje na radnome mjestu strada ili od profesionalne bolesti oboli čak 24.000 radnika", istaknuo je Kunst.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca potvrđuju poražavajuće podatke o korištenju bolovanja i stradavanju radnika, ali se ne slažu s ocjenom da su tome najviše krivi poslodavci.
"Ocjena da bi se negativan utjecaj uvjeta rada na zdravlje zaposlenika smanjio kada bi poslodavci više ulagali u zaštitu na radu, paušalna je jer nema vjerodostojnog istraživanja koje bi utvrdilo postojanje uzročno-posljedične veze, ali i činjenice što i na koji način je dovelo do invaliditeta radnika", ocijenila je Jasna Kulušić, direktorica radno-socijalnih poslova pri HUP-u.
Ona je upozorila da je veliki broj bolovanja najviše odraz slabosti zdravstvenog sustava i široko postavljenih prava na bolovanjima.
Zbog toga je od siječnja na snagu stupio i novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, prema kojem neprekinuto bolovanje može trajati najdulje tri godine, nakon čega se radnik mora odlučiti vratiti na posao ili otići u mirovinu.
Prema podacima HZZO-a, u prosincu prošle godine na bolovanju do pet godina bilo je 6.765 radnika, a na bolovanju od pet do 15 godina njih 84. (V. K.)
Izvor:
Vjesnik
