Iako pritisnute krizom i viškom radnika, dio kompanija za sada odustaje od skupog otpuštanja
Budući da ne mogu osigurati novac za otpremnine, dio tvrtki krizom pogođene drvne industrije posljednjih tjedana odustaje od programa zbrinjavanja viška zaposlenih.
Tvrtkama za otpremnine trebaju milijuni kuna gotovine, pa iako pritisnute krizom i viškom radnika, dio kompanija za sada odustaje od skupog otpuštanja, piše Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Jedva i za plaće
Pritom pojedini poslodavci neslužbeno priznaju da zbog kruga nelikvidnosti iz mjeseca u mjesec jedva osiguravaju novac i za isplatu plaća, dok novaca za otpremnine imaju samo rijetke tvrtke.
Nažalost, upravo su se zbog skupih otpremnina prvi na udaru otkaza našli radnici na određeno vrijeme prema kojima poslodavci imaju najmanje obveza. Tako je u veljači od 14.359 novoprijavljenih na burzi rada, koji su stigli iz radnog odnosa, njih 7.646 ostalo bez posla upravo zbog prekida ugovora na određeno vrijeme.
Najviša stopa poreza
Na kompliciranu i skupu proceduru zapošljavanja i otpuštanja neprestano upozoravaju i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, a taj je problem u krizi dodatna omča poslodavcima koji zbog pada opsega poslova i prihoda imaju višak radnika.
"Proces zbrinjavanja složen je i skup, pa je na kraju nepovoljan i za radnike i za poslodavce. Najveći je problem što otpremnine ulaze u stopu oporezivanja od 45 posto, što je potpuno destimulirajuće", upozorio je glavni direktor HUP-a Đuro Popijač.
Inače, otpremnine se prema Pravilniku o porezu na dohodak ne oporezuju samo do visine 6400 kuna po godini staža rada kod istog poslodavca, dok sve više otpremnine ulaze u najvišu stopu poreza na dohodak od 45 posto, pa radnici na kraju na ruke dobiju i do upola manje iznose. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
