Prekvalificiranje je u Hrvatskoj mnogo prisutnije nego u većini europskih zemalja, ističe Ana Miličević Pezelj iz SSSH
S obzirom na veliki broj dugotrajno nezaposlenih i na prognoze da se najgori val posljedica globalne krize u Hrvatskoj tek očekuje, uključivanje u procese prekvalifikacije te stjecanje novih znanja i vještina za mnoge može biti put do zaposlenja.
U Hrvatskoj se prekvalifikacijama primarno bavi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), ali i neka pučka i otvorena učilišta gdje su polaznicima najzanimljiviji tečajevi koji traju do šest mjeseci i upisuju se u radnu knjižicu. S druge strane, privatni sektor, uz poneke izuzetke nije poznat po ulaganjima u prekvalifikaciju svojih zaposlenika.
Zaposleno 70 posto osoba
Prema podacima HZZ-a, od 2006. do 2008. godine izdvojeno je gotovo 49 milijuna kuna za obrazovanje 6.194 nezaposlene osobe, od kojih se, prema rezultatima kontrole, u roku šest mjeseci nakon završenog tečaja zaposlilo čak njih 70 posto, piše Mirjana Ćuk u Slobodnoj Dalmaciji. Inače, u takve programe uključuju se osobe koje su završile najmanje trogodišnju srednju školu.
Voditeljica Sektora za organizaciju, obrazovanje i izdavačku djelatnost pri Savezu samostalnih sindikata Hrvatske Ana Miličević Pezelj ističe da je prekvalificiranje u Hrvatskoj mnogo prisutnije nego u većini europskih zemalja, a razlog tome je neprilagođenost sustava obrazovanja tržištu rada. Ove se godine u programe prekvalificiranja planira uključiti nešto više od četiri tisuće nezaposlenih osoba.
Iz škole na prekvalifikaciju
"Cjeloživotno učenje kao načelo postaje sve više principom osposobljavanja ljudi za tržište rada. Naš obrazovni sustav, nažalost, još uvijek je jako spor te nije u stanju predviđati kretanja na tržištu rada tijekom dužeg niza godina", ističe Miličević Pezelj, dodajući kako je to uzrok nekih pomalo apsurdnih situacija.
Naime, pojašnjava, često se događa da osoba netom nakon što je završila, primjerice, srednju školu za neko zanimanje pri uključivanju na tržište rada mora prolaziti proces prekvalifikacije kako bi se zaposlila. No, najviše zabrinjava slab interes starijih osoba od kojih, prema nekim podacima samo dva posto njih pristupa programima prekvalificiranja i stjecanja novih znanja i vještina.
Kuhari sigurni dobitnici
Miličević Pezelj objašnjava da postoji više razloga ovom problemu. Prvi je pogrešna percepcija poslodavaca koji se radije odlučuju na otpuštanje radnika, a zatim slijede nizak stupanj svijesti o potrebi dodatnog kvalificiranja, te neučinkovite mjere kojima se nastoji poticati interes i angažman.
Inače, HZZ je tijekom prošle godine programe stjecanja novih znanja i vještina provodio najviše u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti, knjigovodstvu i financijama te građevini i elektro-metalskoj djelatnosti. Itekako isplativ potez povukle su one osobe koje su odlučile prekvalificirati za kuhare. Naime, poslodavci u turizmu su unatoč krizi, najavili zapošljavanje oko 1400 kuhara, čija plaća često može biti znatno veća od prosječne plaće u državi, a može iznositi i do 15 tisuća kuna. (V. K.)
Izvor:
Slobodna Dalmacija
