U vrijeme pada potrošnje i borbe za svakog kupca, dizanje cijena ne bi bila pametna odluka
Zbog, prvenstveno, snažnog pada potrošnje, Hrvatska bi se do kraja godine trebala suočiti s deflacijom, tj. padom cijena roba. Iako prijevoznici, ribari i poljoprivrednici tvrde da će morati poskupjeti svoje proizvode, ovotjedni rast cijena goriva ipak ne bi trebao pokrenuti inflatornu spiralu.
S tim se slažu i ekonomski analitičari bilo da rade za sindikate ili su nezavisni, ali i predstavnici poslodavaca u sektoru poljoprivrede i prehrane, piše Gabrijela Galić u Novom listu.
Glavni generatori postali glavna prijetnja
Glavni generatori rasta do ove godine – osobna potrošnja i investicije u kapital – sada su postali glavne poluge nepovoljnih kretanja. Osobna potrošnja je počela padati već krajem prošle godine, u proteklih osam mjeseci trend smanjenja se nastavio. Budući da se tržište u takvoj situaciji bori za svakog kupca, stručnjaci smatraju kako su najave o valu poskupljenja i posljedičnom rastu inflacije potpuno neutemeljeni.
Ekonomist Damir Novotny ističe da ovovotjedni rast cijena goriva neće dovesti do inflacije podsjećajući pritom da su cijene goriva, kao i ostalih energenata u Hrvatskoj, godinama bile pod političkim utjecajem. Takvo stanje je neodrživo i s ulaskom zemlje u EU doći će do ujednačavanja cijena energenata.
"Energenti nemaju veliki ponder na baznu inflaciju", ističe Novotny dodajući kako su i maloprodajne cijene pod pritiskom smanjenja potrošnje, a većina robe kod nas je skuplja nego u okruženju.
Cijene padaju i u svijetu
Zbog toga bi se Hrvatska, kao i ostatak Europe, mogla suočiti s deflacijom zbog ograničene potrošnje kućanstva, a Novotny ističe da će se potrošnja i dalje smanjivati zbog neizvjesnosti od budućnosti.
I Goran Bakula, ekonomski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) ima slično mišljenje, iako upozorava na još jednu činjenicu. Prošle godine cijene hrane rasle su na svjetskom tržištu, a sada su okolnosti potpuno drugačije. Malo se tko, osim prijevoznika lani prilagođavao oscilacijama na tržištu te su jednom podignute cijene, uglavnom trajno ostale takve.
"Imamo potrošnju koja od lani pada, pada kreditna zaduženost građana, maloprodaja bilježi pad. Malo tko si u takvoj situaciji može dopustiti rast cijena", smatra Bakula.
Niski energentski troškovi
On navodi i kako su ove godine cijene u međumjesnom prijevozu niže nego lani, te da su se prijevoznici od prošle godine i snažnih najava rasta cijena zbog poskupljenja goriva prilagođavali kretanjima cijena energenata. Ni jedan porast cijena goriva nije ugodan, ali on neće povisiti troškove proizvodnje u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji.
Prema riječima Stipana Bilića, direktora Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a, ukupni troškovi energije u tom su sektoru tri posto, a kod primarne poljoprivrede 10 posto. "Rast cijene goriva od šest do sedam posto na troškove se tako odražava u promilima", veli Bilić. (V. K.)
Izvor:
Novi list
