Zbog strogih kriterija, neiskorištena većina od 200 milijuna kuna za subvencioniranje neradnog petka
Zbog slabog interesa poslodavaca, ali i nejasnih ili teško ostvarivih uvjeta, subvencioniranje neradnog petka je, kao jedna od Vladinih antikriznih mjera, propalo. Istovremeno, uskoro će proći tri mjeseca od kada je u proračunu osigurano 200 milijuna kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, a od te je svote iskorišteno samo 14.000 kuna.
Hrvatskom zavodu za zapošljavanje do sada su pristigla tek četiri zahtjeva za subvencioniranjem skraćenog radnog tjedna. Jedan je odobren, drugi je zahtjev još uvijek na razmatranju, a preostala dva su odbijena. Tako je od 200 milijuna kuna namijenjenih potporama do kraja godine, u proračunu za sada neiskorišteno ostalo 199.986.000 kuna, piše Gabrijela Galić u Novom listu.
Zbog strogih uvjeta, nova otpuštanja
Unatoč toj činjenici, poslodavci i dalje najavljuju otpuštanja radnika zbog sve lošijeg lošeg gospodarskog stanja, jer zbog zahtjevnih uvjeta ne podnose zahtjeve za subvencije. Država bi čak mogla i pristati na ublažavanje kriterija za dobivanje subvencija za neradni petak.
Naime, iako su sindikati i poslodavci zajednički predlagali subvencioniranje skraćenog radnog tjedna, nudeći rješenja, trenutno ne skrivaju nezadovoljstvo zakonom koji je u primjeni. I sindikati i poslodavci od njegova donošenja tvrde da su rijetki oni koji će moći ispuniti sve kriterije, a to su najbolje pokazala i tri mjeseca primjene zakona.
Tko duguje državi ne može do subvencija
Prema trenutnim kriterijima, potporu za očuvanje radnih mjesta ne može dobiti niti jedna tvrtka koja ima dugove prema državi, a upravo je to jedan od razloga zbog kojeg niti ne mogu ispuniti kriterije zakona. Logično je naime da, kada bi bili u stanju podmirivati sve svoje obveze, ne bi niti tražili pomoć države. Stoga se upravo u tom djelu očekuje ublažavanje kriterija, pri čemu se "stalnim gubitašima" ipak mora ograničiti pristup državnim subvencijama.
No, za sada ni poslodavce, ni sindikate nitko nije izvijestio o tome što bi se i kako u zakonu moglo mijenjati. Iako prema tvrdnjama rješenja još nisu poznata, ona se sama nameću iz ranijih istupa poslodavaca. Tako bi država primjerice poslodavcima mogla progledati kroz prste zbog dijela poreznih dugova nastalih uslijed krize. (V. K.)
Izvor: Novi list
