Broj nezaposlenih s prvim stupnjem fakulteta i VSS-om, povećao se za 43, odnosno 40 posto
Najveće žrtve krize na tržištu rada bili su visokoobrazovani, pokazuje analiza podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Od prosinca 2007. do siječnja 2010. broj nezaposlenih s prvim stupnjem fakulteta (prvostupnika ili bakalaurelata) povećao se za 43 posto, dok se broj nezaposlenih sa završenim fakultetom povećao za 40 posto, upozorava udruga Praksom do znanja.
S druge strane, broj nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom povećao se za 27 posto, dok se najmanje povećao broj onih s osnovnom školom ili bez škole, piše Igor Medić u Business.hr-u.
Stimulirati privatni sektor
Slavko Krajcar, član Nacionalnog vijeća za konkurentnost i profesor na FER-u, smatra da se nerazmjer između potreba tržišta rada i ponude ne može riješiti pukim mijenjanjem upisnih kvota, odnosno smanjivanjem upisa na društvenim, te povećanjem na tehničkim i prirodoslovnim fakultetima.
"Studenti bi po inerciji jednostavno mogli ići tamo gdje ima više slobodnih mjesta. Takva praksa nije testirana u stvarnosti i ne znamo što bismo time točno dobili", rekao je. Ključno bi bilo da država poveća potpore za deficitarna zanimanja, a ako to ne učini, onda neka barem kroz porezne olakšice stimulira privatni sektor.
Na jednog nezaposlenog, tek 0,83 zaposlena
Prema pojedinim djelatnostima, najgore su pak prošle one uslužne. Naime, omjer zaposlenih i nezaposlenih osoba najnepovoljniji je u sektoru ostalih usluga i ugostiteljstva, gdje najviše nezaposlenih osoba traži posao, u odnosu na one koji tamo već rade.
Usporede li se podaci DZS-a i HZZ-a za siječanj, odnosno veljaču, u sektoru "ostalih uslužnih djelatnosti", u koji spadaju zanimanja poput frizera, ima više nezaposlenih nego zaposlenih – na jednog nezaposlenog dolaze tek 0,83 zaposlena, dok u ugostiteljstvu (koje će doduše sljedećih mjeseci bilježiti uzlazni sezonski trend) na jednog nezaposlenog ima samo 1,25 zaposlenih. Situacija je također loša i u građevinarstvu i poljoprivredi s omjerom od 2,95, odnosno 2,26. I administrativne usluge bilježe vrlo slab omjer, 3,12.
Istovremeno, situacija je najpovoljnija u javnoj upravi, gdje je taj omjer 18,79, obrazovanju (21,71) te opskrbi energentima i klimatizaciji (54,6).
Odljev u inozemstvo
Makroekonomski analitičar Damir Novotny smatra da se hrvatskom tržištu rada događa gašenje i odljev kvalitetnih radnih mjesta, za koje je potrebno visoko obrazovanje i koja su najbolje plaćena, u inozemstvo.
"Ukidaju se kvalitetna radna mjesta u brojnim kompanijama, osobito onima koje su prodane strancima", rekao je Novotny. Kao jedan od najvećih problema hrvatskog tržišta rada Novotny izdvaja činjenicu da nemamo dovoljno domaćih kompanija koje bi širile svoje poslovanje u inozemstvo i vukle naprijed. (V. K.)
Izvor: Business.hr
