Prema zakonu iz 1999. godine, pravo na beneficirani staž priznato je za stotinjak štetnih radnih mjesta u industriji, pa ga tako imaju rudari, radnici na elektropećima, proizvođači elektroda, strojovođe...
Pomorci su prva radnička grupacija koja bi, 17 godina nakon što su ga izgubili, mogla povratiti beneficirani staž. Prema ovih dana objavljenom prijedlogu zakona, 12 mjeseci pomorskog staža računalo bi im se kao 15 te bi oni mogli otići u punu mirovinu već sa 55 godina, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu. Procjenjuje se da sada oko 60 tisuća zaposlenih ima beneficirani staž, ali većinom su to zaposleni u državnim službama: policiji, vojsci, vatrogastvu, dok se broj industrijskih radnika kojima država priznaje pravo da ranije odu u mirovinu rapidno smanjuje.
Posljednji poznati podatak kaže da je 2006. oko 29 tisuća zaposlenih u nedržavnom sektoru koristilo beneficirani staž, a sad se vjeruje da se taj broj spustio na manje od 20 tisuća. No, zato se pojačani staž (za 12 mjeseci rada 14, 15, 16 ili 18 mjeseci staža) priznaje za 43 tisuće zaposlenih u javnoj upravi.
Prema zakonu iz 1999. godine, pravo na beneficirani staž priznato je za stotinjak štetnih radnih mjesta u industriji, pa ga tako imaju rudari, talioničari ljevači, radnici na elektropećima, proizvođači elektroda, strojovođe, sjekači šuma, brodoskeleri, vozači autobusa i teretnih kamiona i mnogi drugi koji već nakon 40. ili 50. godine mogu u mirovinu. Ni Regos ni HZMO ne vode mjesečnu evidenciju o stvarnom broju radnika na beneficiranom stažu te se do njih može doći tek nakon posebne obrade. Neka od pobrojenih radnih mjesta pregazilo je vrijeme, neka su, međutim poslodavci sami ukinuli.
Sankcije protiv poslodavaca koji krše zakon su simbolične, a kontrole gotovo nema. Iako zakon to dopušta, posljednjih 11 godina nadležnoj državnoj službi nije stigla nijedna nova inicijativa da se za neko radno mjesto prizna pravo na beneficirani staž. Popis štićenih radnih mjesta uglavnom je preuzet iz zakonodavstva SFRJ, ali je i on sužavan pa su tako radiolozi ostali bez te povlastice, a Andrija Hebrang kaže da je tražio ukidanje beneficije jer je zaštita radiologa dobra te da nema potrebe za dodavanjem staža. Ta je zaštita zadržana samo na nuklearnoj medicini.
Konzultantica Ergonomike Lidija Loborec-Rezo objašnjava da je procedura kojom se može ostvariti beneficirani staž za neko radno mjesto skupa jer traži stručnu elaboraciju, sindikati za to nemaju novca, a poslodavci nemaju motiva jer bi plaćali veće doprinose. Po zakonu, negdje se štite radna mjesta, a negdje zanimanja, pa tako pravo na dodatni staž imaju svi plesači klasičnog baleta, piloti, dimnjačari, ronioci ili kontrolori leta jer zakonodavac smatra da se ti poslovi ne mogu obavljati u starijoj dobi.
L. Loborec-Rezo kaže da u državnom sektoru ima slučajeva da beneficirani staž koriste službenici koji nisu ni blizu štetnih poslova jer su kontrole loše. Apsurdno je, također, da beneficirani staž koristi više zaposlenih u djelatnosti poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama nego u zdravstvu.
"To upozorava da su poslodavci shvatili na koji način mogu smanjiti broj godina provedenih u radnom odnosu koristeći se pogodnostima propisa čija se primjena stručno ne nadzire", kaže Rezo. Dodaje i da se beneficirani staž, osim u državnoj upravi, održao samo u sustavima koji imaju jake sindikate, kao što su na primjer na željeznici ili u brodogradnji, dok drugdje ta povlastica nestaje. (A. P.)
Izvor: Večernji list
