Visokih 25% PDV-a zadržat će se godinama. Ako se ukine i prirez ili smanje doprinosi iz plaća, stiže porez na nekretnine. Porezno rasterećenje daleka je budućnost.
Osim hotelijera i ugostitelja, kojima je smanjen PDV na 10%, drugim poreznim obveznicima u Hrvatskoj siječanj donosi novi val poskupljenja potaknut ukidanjem nulte stope PDV-a na osnovne prehrambene namirnice, lijekove i knjige.
Adriatic institut svojevremeno je izračunao da Hrvati 160 dana u godini rade za državu, a na primjeru prosječno plaćenog radnika u zemlji jasno se vidi da radnik koji mjesečno dobije neto oko 5.500 kuna ili godišnje bruto oko 88.000 kuna na godinu državi vraća kroz porez na dohodak, prirez i PDV oko 41.000 kuna!
Dakle, gotovo polovica bruta ili dvije trećine neto primanja ide u državni ili proračun gradova i općina! Na tu plaću mjesečno odlazi oko 1.900 kuna za porez na dohodak i prirez (godišnje 23.000 kuna), a od dijela koji radnik dobije na ruke, svaka četvrta kuna (18.000 kuna) opet ide u proračun putem PDV-a.
Prosječno kućanstvo godišnje troši za život 75.000 kuna te na sve usluge i robe koje kupuje plaća 5, 10 ili 25% PDV-a. Nisu to jedini porezi i obveze građana: tu su još i cestarine, pristojbe za bilo koji službeni dokument, registracija i osiguranje vozila, porez na vikendicu, porez na automobil, dopunsko zdravstveno osiguranje, TV pretplata i, dakako, otplata kredita, koja je mnogima omča oko vrata.
Milanovićeva je vlada najavila da će smanjivati porezno opterećenje rada, a zasad su ispunili samo dio obećanja smanjenjem stope doprinosa za zdravstveno osiguranje prošle godine.
Umjesto poreznog rasterećenja - preraspodjela
Ove je godine Vlada zastala sa smanjenjem opterećenja na rad jer se porezni prihodi stanjuju, a troškovi države rastu. Visokih 25% poreza na potrošnju (PDV) za većinu proizvoda zadržat će se godinama, a plan je Vlade da se daljnje rasterećenje plaća, bilo kroz manje doprinose ili eventualno ukidanje prireza, veže uz uvođenje poreza na nekretnine. Dakle, ne ide se za tim da se smanji ukupno porezno opterećenje, već eventualno provede preraspodjela poreznog tereta prema građanima koji posjeduju nekretnine. Travanj je određen kao mjesec do kojega će trajati javna rasprava o oporezivanju nekretnina, nakon čega bi zakon mogao ići u redovitu saborsku proceduru.
Budući da je proračunska potrošnja u najvećem dijelu zadana velikim izdacima za mirovine, plaće i kamate, osjetnije porezno rasterećenje daleka je budućnost.
“Porezno opterećenje građana rapidno raste, a gospodarstvu koje pada petu godinu, to znači pad standard, kaže makroekonomist Željko Lovrinčević. Lani je udio poreznih prihoda u BDP-u rastao 1% jer je na kućanstva stavljen dodatni pritisak od 5 do 6 milijardi kuna, prelivenih u državnu blagajnu, što će se nastaviti i tijekom ove godine.
“Rezultat jest pad standard građana 8% u prošloj i ovoj godini, a to se neće nadoknaditi do 2015. Drugim riječima, građani će na kraju mandata ove vlade živjeti gore nego na njegovu početku”, zaključuje Lovrinčević te upozorava da i tjeranje sive ekonomije u legalnu zonu negativno utječe na socijalnu situaciju.
Izvor: Večernji list
