Nijedan grad na obali nema cijele godine potrebu za kongresnom dvoranom koja odjednom može primiti više od 800 ljudi.
Nasuprot tome, ploveća kongresna dvorana mogla bi ugostiti oko 2.500 ljudi duž Jadrana, ovisno o potrebama. Zapravo je riječ o brodu nalik manjem kruzeru, koji nema spavaće kabine ni vlastitu kuhinju nego kongresni prostor, a osim što bi plovio od Pule do Dubrovnika, mogao bi se koristiti i u Veneciji ili crnogorskom primorju.
Rječ je o poslovnoj ideji za hrvatski turizam koju ozbljno razrađuju Davor Štern, donedavni predsjednik Nadozornog odbora Ine; Tomislav Gavazzi, organizator kongresa; arhitekt Branko Silađin te bivši direktor Croatia airlinesa Srećko Šimunović.
Ulaganje vrijedno 20 milijuna eura
Projekt su prijavili na natječaj Ministarstva turizma, koje potiče ulaganja u turističku infrastrukturu, ali ne očekuju da ministarstvo financira projekt gradnje, već nego da pomogne u financiranju potrebnih studija, što je nužno kako bi se ozbiljniji novac dobio iz EU fondova.
“Prema gruboj procjeni, gradnja ploveće kongresne dvorane za Jadran mogla bi stajati oko 20 milijuna eura, a otplaćivala bi se 10 do 15 godina”, otkrio je Štern ja Jutarnji list. Studija izvedivosti se izrađuje, a idejni tvorci planiraju da bi dvorana mogla biti u plovidbi i funkciji već iduće godine ili na početku sezone 2015.
“Smisao takve dvorane je da se može koristiti u više gradova ovisno o potrebama, a osim kao prostor za kongrese, može služiti i za izložbe, kao diskoteka koja može otploviti da nikome ne smeta buka, za sportske manifestacije i slično”, objašnjava Gavazzi, čija je uloga u projektu osmišljavanje sadržaja dvorane.
Isprva su mislili da bi dvorana bila plutajuća i da bi je duž Jadrana vukli remorkeri, što je također moguće, jer bi tegljenje od Pule do Dubrovnika trajalo samo dva dana. Sada su, međutim, skloniji ideji da kongresni brod ima vlastiti pogon zato što bi u svakom slučaju bio veliki potrošač energije pa je isplativije da ima i vlastiti motor.
Rijeka kao matična luka
“Nezavisni investitor koji ne bi očekivao veliki profit bio bi bolje rješenje”, smatra Štern. Veći profit kongresni bi brod zapravo donosio hotelskim tvrtkama te primorskim gradovima i općinama jer bi do 2.000 ljudi spavalo u hotelima, a radilo na konferencijama na brodu, koje bi hranom opskrbljivale također hotelske kuhinje. Kongresni turizam na Jadranu koji bi ploveća dvorana omogućila služio bi i za produljivanje sezone.
“Kongresnom dvoranom na moru izbjeglo bi se plaćanje zemljišta i cijeli niz drugih troškova pa je to čini i jeftinijom”, zaključuje Gavazzi, dok je Davor Štern razgovarao i s gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom, koji mu je, kaže, ponudio Rijeku za matičnu luku kongresnog broda.
Izvor i fotografija: Jutarnji list
