Gubitak posla ili nemogućnost zapošljavanja, dakle nužda, u Hrvatskoj je gotovo ravnopravan motiv za ulazak u poduzetništvo kao i uočena poslovna prilika.
Istovremeno, na razini Europske unije broj poduzetnika 'iz nužde' je 4,3 puta manji od broja 'svojevoljnih' poduzetnika, podatak je iz predstavljenog istraživanje Global Enterpreneurship Monitor (GEM) za 2013. godinu.
Takozvani motivacijski koeficijent, odnosno pokazatelj omjera 'prisilnih' i poduzetnika koji svoj poslovni pothvat grade na uočenoj prilici i kojima je poduzetništvo vlastiti izbor, u Hrvatskoj iznosi 1,6 što znači da ima tek 1,6 puta više poduzetnika po vlastitom izboru od onih iz nužde. U Sloveniji ih je primjerice tri puta više, a u Luksemburgu čak 13,7 puta više, dok prosjek za EU iznosi 4,3, rekla je predstavljajući rezultate GEM-a za 2013. Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
Na okruglom stolu Hrvatske udruge banaka i magazina Banka "Mala i srednja poduzeća: mitovi i floskule", Singer je kao još jedan zabrinjavajući nalaz istraživanja navela i vrlo nisku percepciju prilike za pokretanje poslovnog pothvata, koja je lani pala na razinu na kojoj je bila 2002. godine, a što govori da se u Hrvatskoj gubi potencijal proaktivnog djelovanja.
Ujedno, Hrvatska ima i vrlo nizak udio, od svega 53 posto u odnosu na prosjek EU, tzv. odraslih poduzeća (starijih od 42 mjeseca), među koja spadaju i rastuće tvrtke, koje generiraju novo zapošljavanje, a koje su, istaknula je Singer, bile temelj irskog modela borbe protiv krize.
Dodatni problem Singer vidi i u podacima koji pokazuju da hrvatske tvrtke natprosječno ulažu u nove tehnologije, ali istodobno ta ulaganja ispodprosječno rezultiraju novim proizvodima, koji se uz to još uvijek velikim dijelom plasiraju na domaćem tržištu.
Izvor: Jutarnji list
