Business Insider objavio je listu na kojoj se Hrvatska našla na neslavnom devetom mjestu u svijetu po nezaposlenosti mladih.
Na popisu je izdvojeno 47 problematičnih zemalja počevši od Libije sa stopom nezaposlenosti mladih od 24,5 posto do Grčke, u kojoj je ta stopa dosegnula 64,8 posto, prenosi tportal.hr.
Među 10 zemalja s najvišim stopama nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine čak je šest europskih zemalja i to s juga Europe koja je teško pogođena gospodarskom krizom.
Među njima je i Hrvatska, na devetom mjestu, sa stopom od 49,5 posto. Na prva tri mjesta su Grčka sa stopom od 64,8 posto, a slijede Bosna i Hercegovina (60,2 posto) i Španjolska (58,2 posto). Makedonija je na sedmom mjestu (54,3 posto), a Srbija na desetom (46,6 posto).
Autorica članka u Business Insideru naglašava kako je 's obzirom da mnoge zemlje na ljestvici ne objavljuju službene mjesečne (ili čak godišnje) ekonomske podatke, koristila procijenjene stope nezaposlenosti mladih za 2014. Međunarodne organizacije rada'.
Iako nema sumnje da europske zemlje, pogotovo južni dio, imaju velikih problema s visokom nezaposlenošću mladih, teško povjerovati da je situacija u Grčkoj ili Španjolskoj toliko lošija od one u Sudanu ili Libiji.
Jedan od razloga koji može dovesti do krive slike je i anketna metoda mjerenja nezaposlenosti, tj. to da se svaka osoba koja obavlja bilo kakvu djelatnost smatra zaposlenom. Tako primjerice u zemljama s visokim udjelom poljoprivrednog stanovništva formalno nisu nezaposleni mladi koji žive u obiteljskim gospodarstvima i na neki način pomažu u kućanstvu.
Za visoku nezaposlenost mladih nije kriva samo kriza
Ipak, na ekstremnu nezaposlenost u Hrvatskoj i drugim zemljama južne Europe nije utjecala samo gospodarska kriza.
Prvenstveno, radi se o institucionalnim problemima koji utječu na nedovoljnu konkurentnost tih gospodarstava poput rigidnog radnog zakonodavstva, visokog poreznog opterećenja i minimalnih plaća koje demotiviraju poduzetnike u pojedinim djelatnostima.
Dio problema leži i u obrazovnom sustavu odnosno, neusklađenosti između ponude i potražnje na tržištu rada te neusklađenost znanja i vještina koje mladi ljudi posjeduju i onih koje traže poslodavci.
Na visoku nezaposlenost u ovim zemljama utječu i neki čimbenici koji nisu čisto ekonomske prirode, nego se više mogu pripisati kulturalnim različitostima. Tako su mladi u južnim europskim zemljama više vezani uz obitelj, dulje žive s roditeljima i, općenito, obiteljska podrška je puno izraženija nego na zapadu i sjeveru Europe, što uvelike može utjecati na motivaciju za zaposlenjem kod mladih ljudi.
Visok udio zaposlenih u javnom sektoru u tim zemljama se u istraživanjima također navodi kao čimbenik koji utječe na visoku nezaposlenost mladih jer su oni ipak češće zaposleni u privatnom sektoru koji je dosta otpuštao, a malo zapošljavao od početka krize.
