Share
Tweet
+1
Share
Pošalji prijatelju

Da biraju ponovo, većina ispitanika odabrala bi rad u IT sektoru

Da biraju ponovo, većina ispitanika odabrala bi rad u IT sektoru

Priprema li obrazovni sustav dovoljno dobro sudionike za tržište rada ili moraju posegnuti za dodatnom edukacijom?

Koje vještine tražitelji posla i zaposlenici usavršavaju kroz neformalnu edukaciju jer ih smatraju korisnima u budućoj potrazi za poslom, a što su, prema njihovom mišljenju, zastarjele vještine, istražio je MojPosao u upitniku provedenom na 300 ispitanika u sklopu Virtualnih dana karijera i znanja.

Osnovno poznavanje rada na računalu je zastarjelo i podrazumijeva se

Ispitanici smatraju da su napredna informatička znanja nužna za poslove budućnosti. Kao vještine budućnosti najviše ispitanika izdvojilo je rad na specijaliziranim informatičkim programima (79%), programiranje (75%), napredno poznavanje rada na računalu (58%) te data analytics (52%).

Kao bezvremenske vještine ispitanici su u najvećoj mjeri izdvojili znanje stranih jezika (75%), komunikacije vještine (69%), timski rad (62%) te osobni razvoj (62%).

Zastarjelom vještinom ispitanici u najvećoj mjeri smatraju osnovno poznavanje rada na računalu (47%), odnosno to im se podrazumijeva.

Poštenje i društvenost pomalo zastarijevaju?

Ispitanici generalno smatraju kako su osobine ličnosti zaposlenika bezvremenske, ali kao osobine budućnosti izdvajaju inovativnost (50%) i kreativnost (42%).

Od ostalih osobina budućnosti ispitanici izdvajaju želju za učenjem (36%), brzinu usavršavanja zadataka (35%), proaktivnost (32%), snalažljivost (30%) i fleksibilnost (27%).

Kao najvažnije bezvremenske osobine ispitanici na prvo mjestu izdvajaju pouzdanost i točnost (72%), a slijede tolerancija (70%), upornost (68%), snalažljivost i spremnost na suradnju, odnosno timski rad (66%).

Iako su sve osobine važne, u najvećem su postotku kao zastarjele ispitanici ocijenili poštenje (21%) i društvenost (21%).

Da ponovo bira zanimanje, većina ispitanika odabrala bi IT sektor

Kao poslove budućnosti ispitanici vide zanimanja iz područja IT-a, tehnologija, medicine te biomedicine.

Na pitanje u kojem području zanimanja bi radili, većina ispitanika odabrala je područje svog već stečenog zanimanja. Ispitanici koji bi drugačije odabrali, odabrali bi zanimanja iz IT područja i to najviše ispitanici koji rade u području Prodajno-uslužnih zanimanja.

Također, kada bi ponovo birali, ispitanici društvenih zanimanja također bi u najvećoj mjeri odabrali IT (27%) ili pak humanističko zanimanje (23%).

Ispitanici administrativnih zanimanja, ukoliko ne bi odabrali svoje zanimanje (25%), odabrali bi IT zanimanja (29%).

Višegodišnja edukacija ima smisla samo u zdravstvu i obrazovanju

Čak 74% ispitanika smatra kako javno obrazovanje zaostaje za realnim potrebama tržišta rada. Za privatne obrazovne ustanove to smatra 31% ispitanika. Više od polovice ispitanika (53%) smatra kako su privatne obrazovne ustanove djelomično usklađene s potrebama tržišta.

Ispitanici smatraju kako je za pojedina zanimanja nužna dugogodišnja edukacija, dok bi se za pojedina zanimanja edukacija mogla skratiti ukoliko bi bila više usmjerena.

Tako velika većina ispitanika (83%) smatra kako je za zdravstvena i obrazovna zanimanja nužna dugogodišnja edukacija, baš kao i za tehnička (69%) i humanistička (64%) zanimanja.

Za zanimanja iz područja IT-a ispitanici su podijeljenog mišljenja: njih 48% smatra kako je nužna dugogodišnja edukacija, dok ih 41% smatra kako bi kraća usmjerena edukacija bila dovoljna.

Od zanimanja koja bi profitirala kratkotrajnom usmjerenom edukacijom ispitanici su naveli prodajno-uslužna zanimanja (76%) te proizvodna i zanatska zanimanja (73%).

Edukacija vrijedi: Većina ispitanika u nju je spremna uložiti više od 5.000 kuna  

Više od 30% ispitanika spremno je uložiti više od 5.000 kuna u edukaciju u narednih godinu dana. Četvrtina ispitanika (25%) spremna je uložiti do 5.000 kuna. Svega 12% ispitanika spremno je uložiti do 1.000, a 17% ispitanika do 2.000 kuna u edukaciju.

U profesionalnu edukaciju nije spremno ulagati 16% ispitanika jer smatraju da je to obaveza njihovog poslodavca.

Iako u praksi najviše ispitanika (35%) u posljednjih godinu dana nije izdvojilo novac za edukaciju, njih 22% u profesionalnu edukaciju uložilo je više od 5.000 kuna. Do 1.000 kuna za edukaciju je izdvojilo 15% ispitanika, a njih 8% do 2.000 kuna.

Tek 7% ispitanika izjavilo je kako je u njihovu profesionalnu edukaciju u posljednjih godinu dana novac uložio poslodavac.

U posljednjih godinu dana ispitanici su u profesionalnu edukaciju u prosjeku izdvojili 2.741 kunu.

Dodatni dani godišnjeg i fleksibilno radno vrijeme najpoželjnije beneficije

Od beneficija koje poslodavac pruža, a ispitanicima se podrazumijevaju na prvom mjestu nalazi se naknada za putne troškove (67%). Polovica ispitanika (51%) podrazumijeva edukaciju, dok 49% ispitanika edukaciju ne podrazumijeva, ali smatra kako bi ju poslodavci trebali pružati. Božićnicu podrazumijeva 45% ispitanika, dok 49% ispitanika smatra kako bi ju poslodavci trebali pružati.

Od beneficija za koje ispitanici smatraju kako bi ih poslodavci trebali pružati najviše ih je istaknulo dodatne dane godišnjeg odmora (67%), fleksibilno radno vrijeme (64%) te pohađanje konferencija u inozemstvu (63%).

Ono što ispitanike ne interesira od beneficija su pokriveni troškovi kulturnih ili sportskih aktivnosti (60%), vikend druženja u organizaciji tvrtke (54%), mobilni telefoni (45%) te besplatno piće/kava na poslu (43%).

Iako ispitanici podrazumijevaju jedino fiksno radno vrijeme, 58% njih smatra da bi poslodavci trebali pružiti mogućnost fleksibilnog dolaska i odlaska s posla.

Polovica ispitanika (50%) smatra kako bi poslodavci trebali omogućiti fiksno radno vrijeme, ali u vrijeme kada njima to odgovara (npr. 8 do 16, iako većina u tvrtki radi od 9 do 17).

Mogućnost rada od kuće također je beneficija za koju ispitanici (58%) smatraju da bi je poslodavci trebali pružati dok dvokratno radno vrijeme ispitanicima uopće nije bitno odnosno, ne smatraju ga beneficijom.

Jedini oblik radnog vremena koji ispitanicima nije uopće bitan je dvokratno radno vrijeme.

Većinu beneficija moguće je ispuniti, ako postoji volja poslodavaca

Tek 12% ispitanika smatra kako su beneficije i radno vrijeme koje priželjkuju u potpunosti realno ostvarivi kod hrvatskih poslodavca.

Četvrtina ispitanika (26%) smatra kako su takvi uvjeti u potpunosti nerealni, a najviše ispitanika (62%) smatra da su donekle realni, samo kada bi ih poslodavci željeli ostvariti.

Ipak, 30% ispitanika smatra kako će takvi uvjeti postati realnost za više od 10 godina dok njih 9% tvrdi da su takvi uvjeti već sada realnost i imaju poslodavca koji im u navedenim segmentima izlazi u susret.

Od beneficija koje poslodavci ispunjavaju više od trećine ispitanika (35%) imalo je priliku iskusiti fleksibilno radno vrijeme, rad od kuće, božićnicu, regres i razne edukacije te pohađanje konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu. 

Pogledajte i okrugli stol na temu 'Potrebne vještine za poslove budućnosti'

Ankete i istraživanja

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati ovdje