Pad na razini EU iznosi 14,1 posto.
U drugom kvartalu ove godine BDP je pao 15,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je Državni zavod za statistiku, što je više od očekivanja većine analitičara. Šest analitičara koji su sudjelovali u anketi Hine u prosjeku su očekivali pad BDP-a od 13,9 posto, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 12 do 17 posto, prenosi Jutarnji list.
Podaci koje je objavio DZS pokazuju da je potrošnja kućanstva u drugom kvartalu smanjena 14 posto, dok su investicije potonule za 14,7 posto. Izvoz robe, pak, smanjen je za 10,6 posto, a najviše je stradao izvoz usluga, koji uključuje i turizam; pao je rekordnih 67,4 posto. Uvoz robe i usluga smanjen je za 28,1 posto.
Snažan pad gospodarstva, najveći od 1996. godine, otkad DZS prati te podatke, posljedica je restriktivnih mjera poduzetih radi suzbijanje virusa Covid-19, što je paraliziralo ekonomsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja. Dosad najveći pad BDP-a zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize, a iznosio je od 8,8 posto.
U prvom tromjesečju ove godine, za razliku od većine zemalja EU, Hrvatska je uspjela izbjeći pad ekonomije, rast BDP-a usporen je na 0,4 posto.
Na razini EU, za 20 zemalja za koje je Eurostat objavio podatke u drugom kvartalu, BDP je u prosjeku pao 14,1 posto. Najveće potonuće BDP-a zabilježeno je u Španjolskoj, 22,1 posto, te u Francuskoj, 19 posto, a najmanje posljedice koronakrize pretrpjela je ekonomija Latvije, s padom od 3,7 posto. Kada je riječ o vodećim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima, Italiji i Njemačkoj, njihovo je gospodarstvo u drugom kvartalu smanjeno za 17,3 posto i 11,7 posto.
Izvor: Jutarnji list
