Otkako je 2014. omogućeno zapošljavanje umirovljenika na pola radnog vremena bez gubitka mirovine, iz godine u godinu raste broj ljudi koji koriste tu mogućnost kako bi ’podebljali’ svoje kućne budžete.
Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, oko 30.000 korisnika mirovina istodobno su i zaposlenici. Nije dostupan podatak o broju korisnika mirovina koji uz mirovinu rade prema ugovoru o djelu i onih koji su registrirali domaću radinost ili sporedno zanimanje, a oni mogu korištenjem tih pravnih instituta ostvarivati zarade koje nisu zapreka primanju mirovine.
Tri ključna razloga pogoduju interesu korisnika mirovine za zadržavanje na tržištu rada i nakon što je ostvario pravo na mirovinu: povećana potražnja na tržištu radne snage, posebno određenih zanimanja, niske mirovine i povoljna starosna dob za ostvarivanje prava na mirovinu koja omogućava odlazak u prijevremenu i starosnu mirovinu u životnoj dobi dok kod fizičke osobe još nisu nastupile promjene koje bi bile zapreka radnom angažiranju. Porastu broja zaposlenih korisnika mirovina pogodovale su i izmjene zakona kojima su proširene vrste mirovina čijim korisnicima je dopušteno zaposlenje uz mirovinu, objavio je Lider.
Tko ostvaruje pravo
Korisnici prijevremenih, starosnih i obiteljskih mirovina ostvarenih prema općim mirovinskim propisima mogu se zaposliti do polovine punog radnog vremena i nastaviti primati mirovinu bez umanjenja. Korisnici mirovina prema posebnim propisima (vojska, policija, vatrogasci) mogu izabrati rad u punom radnom vremenu uz pola mirovine ili rad s polovinom radnog vremena uz punu mirovinu. Korisnici invalidskih mirovina kod kojih je nastupila potpuna radna nesposobnost ne mogu se zaposliti, osim ako su mirovinu ostvarili kao hrvatski branitelji, ali i oni uz ograničenje rada najviše tri i pol sata na dan. Korisnici invalidskih mirovina kod kojih je nastupila djelomična radna nesposobnost mogu raditi s punim ili s nepunim radnim vremenom, ali u tom im se slučaju mirovina određuje manjim mirovinskim faktorom, što rezultira smanjenjem mirovine u razdoblju zaposlenja.
Mogućnost zaposlenja uz mirovinu uređuju mirovinski zakoni, a ne propisi radnog prava. Ako postoji interes poslodavca i radnika, Zakon o radu dopušta rad do bilo koje životne dobi. Dob od 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža propisana je kao osnova prestanka radnog odnosa po sili zakona, ali samo ako se poslodavac i radnik ne dogovore drukčije. Od 1. siječnja 2023. godine ukinuto je pravo na otpremninu i pravo na otkazni rok za otkaz ugovora o radu radniku koji je navršio 65 godina starosti, tako da se poslodavci ne izlažu dodatnim troškovima u slučaju kad zbog poslovnih ili osobno uvjetovanih razloga prestane potreba za radom korisnika mirovine. Osim toga, od 1. travnja 2023. godine izmijenjeni su propisi o zdravstvenom osiguranju i pomaknuta je dobna granica za ostvarivanje prava na naknadu za bolovanje na teret sustava zdravstva, s ranijih 65 na 70 godina starosti osiguranika. Tim su zakonskim novostima smanjeni rizici poslodavaca koji zapošljavaju umirovljenike.
Isti status
Zaposleni umirovljenik ima sva prava iz radnog odnosa kao ostali zaposlenici toga poslodavca. Na njega se odnose propisi o minimalnoj plaći i visina plaće određena pravilnikom o radu i/ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, i to razmjerno ugovorenom tjednom radnom vremenu. Ako radi s polovinom radnog vremena ima pravo na polovinu plaće koju bi na tom radnom mjestu ostvario da radi puno radno vrijeme. Za rad noću, nedjeljom, blagdanom i neradnim danima, za rad u otežanim radnim uvjetima i za prekovremeni rad ima pravo na povećanu plaću. Njemu se prekovremenim satima smatraju sati odrađeni preko ugovorenog tjednog radnog vremena, pa ako je zaposlen na 20 sati u tjednu, prekovremenim radom smatraju se sati odrađeni preko 20 sati i poslodavac ih treba platiti uvećano.
Umirovljenik može biti zaposlen na neodređeno ili na određeno vrijeme. I na njega se odnosi ograničenje dopuštenog trajanja rada na određeno vrijeme najdulje tri godine i najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme. Ako je zaposlen kao član uprave trgovačkog društva, mjesečna osnovica za doprinose ne može biti manja od razmjernog iznosa propisanog za članove uprave trgovačkih društava zaposlene s punim radnim vremenom, ali se za njega ne sastavlja godišnji obračun doprinosa i on ne plaća razliku do godišnje osnovice. Za sve zaposlene umirovljenike svi se doprinosi obračunavaju prema jednakim stopama kao za radnike koji nisu korisnici mirovine.
Kako se obračunava
Pri obračunu poreza na dohodak iz plaće umirovljenik sâm odlučuje na kojem će dohotku tijekom godine iskoristiti osobni odbitak: na plaći ili na mirovini ili će podijeliti pravo na osobni odbitak između dva isplatitelja. Porez iz mirovine je za 50 posto niži od poreza iz plaće, a u godišnjem obračunu zbrajaju se svi dohoci i utvrđuje konačna godišnja obveza poreza na dohodak.
Porezni propisi pružaju još jednu povoljnost zaposlenim korisnicima mirovina. Iako su zaposleni s nepunim radnim vremenom, poslodavac im može isplaćivati sve neoporezive primitke u ukupno propisanom iznosu. Prema Zakonu o radu imaju pravo samo na razmjerni dio božićnice, regresa za godišnji odmor, darova djeci i dr., ali prema poreznom propisu mogu im se neoporezivo isplaćivati neoporezivi primici u ukupnoj svoti kako se isplaćuje radnicima koji rade s punim radnim vremenom.
Izvor: lider
