Financijski savjetnici savjetuju štednju, ali pritom nailazimo na brojne izazove i poteškoće.
Pitate se koliko je dovoljno uštedjeti svaki mjesec od plaće i kako to učiniti? Je li spomenuto uopće neophodno? Gotovo svaki financijski stručnjak reći će vam da je ključno odvojiti dio svojih prihoda svaki mjesec. Ali, budimo realni. Za većinu, ušteda novca svaki mjesec može se činiti kao jedna dugotrajna bitka bez rezultata na kraju. Na kraju se često dogodi da ne uspijemo uštedjeti ništa, a kamoli postići uštedu magičnih, idealnih brojki koju bismo trebali postići.
Prema istraživanjima većina ljudi živi od plaće do plaće i većinom potroši sve. Inflacija je sve veća, otpuštanja su svakodnevica i štednja je rijetko kome prioritet. S druge strane, oni koji i mogu, možda ne znaju upravljati svojim financijama što ih često dovodi do potrošnje svih mjesečnih primanja ili čak odlaženje u minus. Bez obzira na sve, jedno je jasno: Što ste financijski neovisniji, to ćete se bolje prilagoditi svim nepredvidivim situacijama u privatnom i poslovnom životu, piše zaposlena.hr.
Koliko biste trebali uštedjeti od svake plaće
Kada je riječ o štednji, ne postoji jedno pravilo koje bi odgovaralo svima. Uostalom, svačiji su prihodi i obveze različiti. No, općenito, financijski stručnjaci preporučuju da biste trebali nastojati uštedjeti 20 % svoje plaće svaki mjesec.
Idealni postotak može varirati ovisno o vašim financijskim ciljevima i životnim troškovima, ali opće je pravilo ciljati na najmanje 20 % svog prihoda.
Kako uštedjeti 20 % svoje plaće svaki mjesec?
Prvi je korak je znati koliki dio plaće treba uštedjeti. S trenutnom inflacijom i sve većim troškovima života, ovaj iznos vam se može činiti nedostižnim.
Kako biste postigli cilj uštede od 20 % mjesečno, važno je postaviti sustav koji će vam odgovarati. Ako ste novi u štednji, to možete učiniti na dva jednostavna načina:
- pravilo 50/30/20
- budžetiranje temeljeno na nuli
Pravilo 50/30/20
Jedna od najpopularnijih metoda uštede je pravilo 50/30/20. Ona točno opisuje kako podijeliti svoje prihode. Pedeset posto u ovom slučaju odlazi na osnovne troškove kao što su troškovi stanovanja, hrane i režija, 30 % odlazi na potrošnju kao što su putovanja, objedovanje u restoranima ili neki drugi luksuz koji vam je važan, a 20 % na štednju i otplatu dugova.
Ova metoda ipak bi mogla biti prikladnija za one koji već imaju postavljene dobre financijske temelje. Metoda 50/30/20 će odgovarati onima koji su do sada neko vrijeme marljivo raspolagali svojim novcem, imaju uspostavljen sustav štednje i troškova i više ne osjećaju potrebu pratiti svaki euro.
Budžetiranje temeljeno na nuli
U budžetiranju temeljenom na nuli značajno je to da biste uvijek trebali biti nuli – vaš prihod minus vaši troškovi mora biti jednako nuli. To znači svakom euru odrediti određenu svrhu ili mjesto na koje treba otići.
Ova metoda korisna je za one koji su novi u štednji, gdje svakom euru daju “posao” i obraćaju pozornost na sve što ulazi i izlazi s njihovog računa.
Ideja nije zapravo potrošiti svaki euro, već svjesnije trošiti – potencijalno ostavljajući nešto novca na kraju mjeseca za štednju. Ovo pruža pravi uvid u navike trošenja i kako se naše vrijednosti usklađuju s našim stvarnim ponašanjem.
Kako raspodijeliti svojih 20 % ušteđevine?
Također biste trebali planirati za što ćete potrošiti svoju ušteđevinu. To znači da 20 % koje ste uštedjeli podijeliti za različite svrhe, kao što primjerice mirovina i hitni slučajevi.
Najprije dajte prednost fondu za hitne slučajeve, a zatim se usredotočite na život u mirovini i druge financijske ciljeve poput štednje za otplatu duga.
Možda je primamljivo uložiti svih 20 % na otplatu duga. Međutim, ako nemate ušteđevine, a dođe do hitnog slučaja, bit ćete prisiljeni koristiti kreditnu karticu, produžavajući ciklus duga.
Vaš hitni fond trebao bi pokrivati najmanje šest mjeseci životnih troškova, uključujući stanarinu, režije, hranu i prijevoz.
Jednom kada uspostavite fond za hitne slučajeve, počnite raditi na dugu. Ulaganja bi trebala pričekati dok se dug s visokim kamatama – sve iznad 7 % ili 8 % – ne isplati, jer ćete izgubiti više na kamatama nego što biste obično zaradili na ulaganju.
Nakon toga, usredotočite se na svoje kratkoročne i dugoročne ciljeve štednje, poput mirovine, novog automobila ili putovanja. Također, mudro je nastaviti redovito dodavati određeni iznos na svoj štedni račun, čak i ako je to samo mali iznos.
Koliko novca uštedjeti ako 20 % trenutno nije realno?
Ako trenutno ne možete uštedjeti 20 % vašeg prihoda, počnite s bilo kojim iznosom kojim možete upravljati. Usredotočite se na postavljanje manjeg cilja koji je lakše ostvariti: poput uštede od 5 % vašeg prihoda ili jednostavnog početka s 20 eura po plaći. Ključno je stvoriti naviku štednje i povećati je kako se vaša financijska situacija poboljšava.
Također možete raditi na smanjenju troškova ili povećanju svojih prihoda – sve dok to ne utječe negativno na kvalitetu vašeg života. Počnite s onim što možete dok tražite područja u kojima možete smanjiti prekomjerno trošenje i/ili stvoriti dodatni prihod – bez dodavanja stresa ili lišavanja bilo kakvog užitka.
Pokušajte sami sebe motivirati. Postavite cilj koji možete postići danas – a ne onaj za koji se nadate da ćete ga moći postići za nekoliko mjeseci.
Izvor: zaposlena.hr
