Usklađivanje će se i ovoga puta računati prema dosadašnjoj formuli u omjeru 70:30 u korist povoljnijeg faktora, a ovoga puta to su plaće, koje su rasle više nego cijene
Usklađivanje mirovina od 1. srpnja teoretski je već počelo, međutim Zavod za mirovinsko osiguranje za precizan izračun mora čekati podatke Državnog zavoda za statistiku. Kolika je prosječna lipanjska plaća bit će poznato tek krajem kolovoza pa će usklađivanje na račune umirovljenika sjesti tek u rujnu, sa zaostacima za srpanj. Umirovljenici mogu očekivati da će dobiti više od sedam posto, kako je prema dosad dostupnim mjesečnim podacima o cijenama i plaćama izračunao mirovinski analitičar Željko Šemper.
Plaće rasle 10,2 posto, toliko bi trebale i mirovine
Usklađivanje će se i ovoga puta računati prema dosadašnjoj formuli u omjeru 70:30 u korist povoljnijeg faktora, a ovoga puta to su plaće, koje su rasle više nego cijene. Vlada je još lani obećala da će promijeniti formulu izračuna prema omjeru 85:15, no još uvijek to nije učinila. Prema važećoj formuli i dosad poznatim podacima, mirovine će rasti 7,26 posto. Kada bi se primijenila formula 85:15, rast bi bio oko jedan i pol posto veći. Tako bi usklađivanje iznosilo 8,73 posto.
Međutim, ono što traži ne samo Sindikat umirovljenika Hrvatske, nego i svi ostali predstavnici umirovljenika je da se primijeni formula 100:0. To bi značilo da se mirovine usklađuju samo prema većem parametru rasta. U ovom bi slučaju umirovljenicima takav izračun donio čak 10,2 posto veće mirovine, što nije zanemariva razlika. Naime, razlika u rastu plaća, kada se kompariraju prva četiri mjeseca ove godine, s četiri mjeseca druge polovice prošle iznosi zasad upravo 10,2 posto. Naglašavamo da podaci za svibanj i lipanj još nisu poznati pa će u konačnici postotak usklađivanja biti malo drugačiji.
Sadašnju formulu dao SDP-ov ministar Mrsić
Da su umirovljenici zakinuti za tri posto povećanja mirovina, ovih je dana upozorio i SDP-ov Peđa Grbin, piše mirovina.hr. Premda je Grbin u pravu, mada je izbjegao reći da se tih tri posto odnosi na omjer usklađivanja koji Vlada nije ni prihvatila, Šemper kaže da ni SDP u svemu tomu nema baš čiste ruke.
"S njihovim smo ministrom Mirandom Mrsićem vodili teške borbe oko postotka usklađivanja. Kad je formula usklađivanja još bila u omjeru 50:50, Hrelja i ja smo tražili 80:20, a on je nudio 60:40, pa smo se našli na sredini na 70:30. Piletić je obećao 85:15 i po tome bi sada postotak bio 8,73 posto, što je razlika 1,47 posto" kaže Šemper.
Šemper napominje da bi usklađivanje morali biti u stopostotnom iznosu povoljnijeg parametra, cijena ili plaća, kako bi se konačno zaustavio stalni jaz i pad udjela između mirovina i plaća kod svakog usklađivanja.
Jaz između mirovina i plaća, ali i samih mirovina
"Hrvatska ima i stalan pad udjela mirovina u BDP-u, s 10,65 posto 2015. godine na 9,23 posto 2022. godine, a premijer se hvali s najvećim rastom BDP-a u EU. Tko ga puni? Dolazi iz EU fondova i previsokog PDV-a, posebno na hranu. Pune ga i umirovljenici, da bi onda iz njega dobili koliko još nedostaje za mirovine, a to je 40 posto ili tri milijarde eura", zaključuje Željko Šemper.
Još jedan problem kod usklađivanja je i postotak, jer on na male mirovine donosi manje. Time oni koji imaju najviše, dobivaju svaki put još više, što također povećava jaz između najnižih i najviših primanja u starosti. Usporedbe radi, na 300 eura mirovine 7 posto rasta donijelo bi tek 21 euro, a na 2.000 eura čak 140 eura rasta.
