Ukupan broj osoba koje primaju mirovinu iz oba obvezna stupa mirovinskog osiguranja, i time biraju kombiniranu mirovinu, trenutno je 20.431.
Nezadovoljni brojem građana koji su pri odlasku u mirovinu odlučili uzeti mirovinu iz prvog i drugog stupa, vladajući su prošle godine odlučili izmijeniti zakonske propise koji se tiču obveznih mirovinskih fondova. Promjene u sustavu koji postoji od 2002. godine bile su usmjerene, prije svega, na povećanje 'atraktivnosti' dvostupnih mirovina, prenosi tportal.
Čini se kako je cilj postignut, jer je tijekom ove godine kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa uzelo 4192 novih umirovljenika, dok ih je lani bilo svega 2530. Ukupan broj osoba koje primaju mirovinu iz oba obvezna stupa mirovinskog osiguranja, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), trenutno je 20.431. Daleko je to od intencije države da 80 posto građana bira kombiniranu mirovinu. Trenutno je situacija obratna, a mi ćemo prikazati zbog čega je to tako i što se može promijeniti.
Naime, još uvijek više od 80 posto građana pri odlasku u mirovinu bira uplatu iz prvog stupa, onog kojeg drži HZMO. Razlog tomu je što je izračun mirovina iz prvog stupa još uvijek povoljniji za velik broj ljudi. No, paradoksalno, prosječna mirovina za sve umirovljeničke kategorije u stupu međugeneracijske solidarnosti iznosi 574,42 eura, dok osnovna mirovina, koja predstavlja dio dvostupne mirovine iz javnog sustava, u prosjeku iznosi 773,88 eura. Toj svoti još treba dodati prosječnih 150 eura iz drugog stupa.
Izmjene zakona koje su stupile na snagu s 1. siječnjem ove godine upravo idu u smjeru povećanja mirovina iz drugog stupa. Kako uvijek postoji mogućnost da će razlika u izračunu regularne i kombinirane mirovine iznositi nekoliko desetaka eura, važno je vidjeti otkud odjednom toliki interes za kombinirane mirovine i jesu li one postale prihvatljivije. Stoga donosimo odgovore na najbitnija pitanja.
Koje su se važne promjene dogodile?
Od 1. siječnja ove godine povećan je iznos za jednokratnu isplatu iz obveznih mirovinskih fondova. Oni koji se odluče za taj model isplate mogu umjesto fiksnih 15 posto, jednokratno povući najviše do 20 posto svote sa svog računa u mirovinskom fondu, pod uvjetom da im mirovina nije niža od najniže propisane Zakonom o mirovinskom osiguranju. To im u prosjeku donosi oko 5000 eura. Uz to, povećan je korektivni dodatak za osnovnu mirovinu s 20,25 posto, na 27 posto, što je dodatno povećalo dio mirovine iz prvog stupa. Uz redovita usklađenja od početka godine, to je dodatnih devedesetak eura.
Ukinute su ulazne naknade koje su se obračunavale po stopi od 0,5% od svake uplate doprinosa i prosljeđivala obveznim mirovinskim društvima, a smanjenje su izlazne naknade ili naknade za promjenu fonda, odnosno kategorije te naknade za upravljanje, koje će se svake godine umanjivati za 0,01 posto. To je omogućilo prikupljanje većih svota novca, koje kasnije, uz pozitivne prinose, generiraju i veću isplatu.
Koje su izmjene u kategorijama?
Investicijske kategorije A, B i C su ostale iste. Kategorija A i dalje predstavlja ulaganja mirovinskih društava u nešto rizičniji kapital i preporuča se onima koji tek ulaze u svijet rada. Kategorija B je umjerena po ulaganjima, dok je kategorija C i dalje namijenjena članovima fondova koji su pred mirovinom, uz konzervativna ulaganja. No, promijenili su se uvjeti prijelaza između kategorija.
Tako osiguranici mogu biti članovi mirovinskog fonda kategorije B ili C neovisno o duljini vremenskog razdoblja do referentnog dana, ali u kategoriji A mogu biti samo ako im je ostalo 10 ili više godina do referentnog dana, odnosno dana kad je predviđen izračun mirovine. Ako im je ostalo manje od 10 godina, bit će automatski raspoređeni u kategoriju C, osim ako ne podnesu zahtjev za ostankom u kategoriji B. Isti je princip i pri prelasku iz kategorije A u kategoriju B, s time da je vremenski rok 15 godina. Omogućena je i promjena kategorije te mirovinskog fonda jednom godišnje.
Jesu li povećani prinosi?
Prinosi su u proteklih 12 mjeseci nominalno znatno veći u odnosu na godišnje prinose u prethodnih tri ili pet godina. Tako je Mirex A u zadnjih 12 mjeseci imao prinose od 16,97 posto, a prinosi u posljednje tri, pet ili 10 godina, odnosno od početka rada fondova se kreću između sedam i osam posto godišnje. Ista je stvar s Mirexom B i C, iako su njihovi prinosi nominalno niži nego u A kategoriji. Primjerice, prinos Mirexa B je u proteklih 12 mjeseci iznosio 12,31 posto, iako se ranije kretao na godišnjoj razini između 4,5 i 5,3 posto. Mirex C je dugo varirao između 0,4 i 3,4 posto, a u zadnjih 12 mjeseci je skočio na 5,53 posto.
Na to su utjecale izmjene propisa koje su omogućile fondovima ulaganja u razne oblike imovine, poput nekretnina, neuvrštenih hipotekarnih obveznica i udjeli u neizlistanim tvrtkama na burzi. Olakšana su i ograničenja za ulaganja u dozvoljene klase imovine.
Postoje li izmjene pri isplati mirovine?
Uvedene su i neke izmjene pri isplati kombinirane mirovine. Osim što je podignut iznos jednokratne isplate s fiksnih 15 na najviše 20 posto ukupnog salda na računu unutar mirovinskog fonda, o čemu ovisi kasniji iznos mjesečnih isplata, postoji još nekoliko začkoljica na koje treba paziti.
Naime, budućim umirovljenicima je dana obveza da u roku od godinu dana od odabira mirovine, odnosno isplate samo iz prvog ili kombinirano iz prvog i drugog stupa te od dana doznake sredstava iz mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD), sklope ugovor s MOD-om. Ako to ne učine, njihova će sredstva biti automatski prebačena u državni proračun, a mirovina će im se isplaćivati iz prvog stupa putem HZMO-a, kao da nikad nisu bili osigurani u drugom stupu. Pritom se saldo ne gubi, već se umanjuje za troškove čuvanja sredstava u MOD-u.
Osim toga, uvedena je opcija odabira neindeksirane, odnosno neusklađene mirovine. Tu opciju bi, zakonski gledano, MOD-ovi trebali ponuditi osiguranicima koji idu u mirovinu kao jednu od isplatnih opcija. No, nijedan MOD zasad ne nudi tu mogućnost, niti je poznat izračun takve mirovine.
Izvor: tportal
