Podaci navode kako većina ljudi nije radila (22,4%) ili je prestala raditi (64,7%) u EU-u tijekom 6 mjeseci nakon primitka prve starosne mirovine. Samo 13% nastavilo je s radom.
U Hrvatskoj više od 33 tisuće umirovljenika radi na pola radnog vremena. Najviše se zapošljavaju u trgovini, građevini, prerađivačkoj industriji, ali i stručnim djelatnostima, a sve više ih radi i u zdravstvu te obrazovanju. Unatoč tome, prema podacima Eurostata, Hrvatska se nalazi pri dnu europske ljestvice sa svega 5 posto onih osoba koje su nastavile raditi u mirovini, prenosi tportal.
Najviše onih koji su nastavili raditi, prema podacima Eurostata na temelju podataka prikupljenih 2023. godine, zabilježen je u baltičkim zemljama, , Estoniji (54,9%), Latviji (44,2%) i Litvi (43,7%), dok je najmanji udio zabilježen u Rumunjskoj (1,7%), Grčkoj (4,2%). ) i Španjolska (4,9%).
Podaci navode kako, ipak, većina ljudi nije radila (22,4%) ili je prestala raditi (64,7%) u EU-u tijekom 6 mjeseci nakon primitka prve starosne mirovine. Samo 13% nastavilo je s radom.
Među onima koji su nastavili raditi, oko polovica je nastavila kao i prije, dok je kod druge polovice bilo promjena, poput promjene posla, manjeg radnog vremena ili rada na drugom poslu dok su prekidali prvi posao.
Glavni razlozi zbog kojih ljudi nastavljaju raditi nakon primanja starosne mirovine bili su uživanje u radu i produktivnost (navelo je 36,3% osoba) ili su to radili zbog financijske potrebe (28,6%).
Kao razlozi za nastavak rada navedeni su i želja za održavanjem socijalne integracije (11,2%) te financijska privlačnost posla (9,1%). Manji dio, 3,5%, nastavio je raditi jer im je partner još uvijek bio zaposlen.
Danska (61,0%), Nizozemska (59,6%) i Italija (51,7%) imale su najveći udio ljudi koji su nastavili raditi jer su u tome uživali. Nasuprot tome, najmanji udio ljudi koji su naveli ovaj razlog bio je u Španjolskoj (17,9%), Cipru (19,1%) i Slovačkoj (20,4%).
S druge strane, financijska potreba bila je glavni razlog za nastavak rada na Cipru (68,6%), Rumunjskoj (54,3%) i Bugarskoj (53,6%), dok su Švedska (9,4%), Češka (12,4%) i Luksemburg (14,4%) %) bilježi najmanji udio.
Izvor: tportal
