Istraživanje je proveo MojPosao tijekom svibnja 2006. na uzorku od 706 ispitanika.
Cilj istraživanja je ispitati zadovoljstvo dužinom godišnjeg odmora, navike odlaženja na godišnji odmor te razloge zbog kojih se ne iskorištava cijeli godišnji odmor.
Rezultati
Sudionici istraživanja imaju u prosjeku 22,4 dana godišnjeg odmora.
Broj dana godišnjeg odmora muškaraca i žena razlikuje se za 0,9 dana (muškarci 21,9, žene 22,8). U Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji prosjek je 22,5 dana, u Primorsko-goranskoj 20,9 dana, u Splitsko-dalmatinskoj 21,4, a u Osječko-baranjskoj županiji broj dana godišnjeg odmora iznosi prosječno 21,3 dana.
Dani godišnjeg odmora se, naravno, povećavaju s godina radnog iskustva. Ispitanici koji imaju pet ili manje godina radnog iskustva imaju prosječno 20 dana godišnjeg odmora, osobe sa šest do deset godina radnog iskustva imaju 22 dana, osobe s 11 do 20 godina radnog iskustva imaju 24,5 dana, a osobe s više od 20 godina radnog iskustva imaju prosječno 27,3 dana godišnjeg odmora.
U prosjeku, tri godine radnog iskustva donose jedan dan godišnjeg odmora više.
Prema obrazovanju, visokoobrazovani ispitanici imaju prosječno 0,9 dana više godišnjeg odmora od ispitanika sa završenom srednjom školom (22,8 dana u odnosu na 21,9 dana) čime su srednjoškolski obrazovani ispitanici neznatno nezadovoljniji.
Ispitanici zaposleni u manjim tvrtkama (do 19 zaposlenih) imaju manje dana godišnjeg odmora (prosječno 19,9 dana) od onih u velikim tvrtkama (preko 200 zaposlenih) koji imaju prosječno 23,9 dana. Čak 61% ispitanika zaposlenih u malim tvrtkama ili institucijama nije zadovoljno brojem dana svog godišnjeg odmora za razliku od ispitanika koji su zaposleni u velikim tvrtkama (njih 46% nije zadovoljno).
Slično vrijedi za visinu plaće. Osobe s manjom plaćom imaju manje dana godišnjeg odmora: ispitanici s plaćom manjom od 3.000 kuna imaju prosječno 20,9 dana, osobe s plaćom većom od 3.001 do 5.000 kuna imaju prosječno 21,8 dana godišnjeg odmora, a osobe s plaćom većom od 5.000 kuna imaju prosječno 23,8 dana godišnjeg odmora.
Više od polovice ispitanika (51%) nije zadovoljno brojem dana godišnjeg odmora, odnosno htjeli bi veći godišnji odmor. Samo 2% misli da je to previše, tj. da toliko slobodnih dana smanjuje produktivnost.
Da je Hrvatima potreban odmor govori i podatak o 23% ispitanika koji bi, da mogu birati između povišice i slobodnih dana u visini godišnje povišice, izabrali slobodne dane. Ipak, većina ispitanika, njih 77%, izabralo bi povišicu. Slobodne dane izabralo bi 25% muškaraca u odnosu na 20% žena.
Većina sudionika istraživanja, njih 91%, planira ove godine ići na godišnji odmor.
Samo 13% ispitanika godišnji odmor iskoristit će jednokratno, a većina, njih 87%, na godišnji odmor će ići dva ili više puta.
Poslodavci uglavnom ne predstavljaju problem oko odlazaka na godišnji odmor u više dijelova. Samo 5% ispitanika izjavilo je da godišnji odmor mora iskoristiti u cjelini, a čak 69% ispitanika godišnji odmor može iskoristiti u više dijelova uz dogovor s poslodavcem.
Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, 31% ispitanika neće iskoristiti u potpunosti prošlogodišnji godišnji odmor. U prosjeku, 9 dana godišnjeg odmora ostat će neiskorišteno što je 40% dana cijelog godišnjeg odmora.
Pored manjeg broja dana godišnjeg odmora, veći postotak ispitanika u manjim tvrtkama (37%) neće u potpunosti iskoristiti godišnji odmor u usporedbi s 28% ispitanika u velikim tvrtkama.
Najviše dana prošlogodišnjeg godišnjeg odmora (47% godišnjeg odmora), prema godinama radnog iskustva, ostat će osobama sa 6 do 10 godina radnog iskustva, a najmanje onima s 2 ili manje godine radnog iskustva (31% godišnjeg odmora) te osobama s preko 20 godina radnog iskustva (30% godišnjeg odmora).
Godišnji odmor se ne iskorištava najviše zbog previše posla (45%) i pritiska nadređenih (25%), a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena, straha od prevelikog zaostatka ili straha od otkaza.
Prema poziciji unutar tvrtke, ispitanici na managerskim pozicijama ne uspijevaju iskoristiti cijeli godišnji odmor zbog previše posla (56%), prodavači i prodajni predstavnici najviše zbog pritiska nadređenih (50%), a proizvodni radnici podjednako zbog previše posla (27%) i pritiska nadređenih (25%).
Razlog za neiskorišteni godišnji odmor može biti i nemogućnost odlaska na godišnji odmor u poželjno vrijeme. Za 49% ispitanika odlazak na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara ponekad je problem, a za 18% ispitanika to je uvijek problem, odnosno vrlo teško dobivaju odobrenje za odlazak na godišnji odmor.
Više od polovice ispitanika (54%) ne dobiva regres za godišnji odmor.
Za 46% ispitanika kojima poslodavac isplaćuje regres, prosječan iznos je 1.638 kuna.
Regres se isplaćuje češće u velikim tvrtkama ili institucijama – 70% ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama dobiva regres za razliku od samo 22% ispitanika zaposlenih u manjim tvrtkama.
Regres također češće dobivaju visokoobrazovane osobe u odnosu na srednjoškolski obrazovane (52% u odnosu na 39%).
Download cijelog teksta (pdf)
