U gaming industriji u Hrvatskoj radi 30 posto žena, što je više od europskog prosjeka u 2021. (24 posto), najčešći zaposleni su programeri, ali i crtači i animatori, koji su i dalje dosta traženi.
Industrija videoigara/gaminga u Hrvatskoj raste te je 2022. godine ostvarila 61,4 milijuna eura prihoda, što je jedan posto manje nego u 2021., ali je ukupna dobit od 13,2 milijuna eura porasla za oko 10 posto, podaci su iz analize te industrije koja očekuje rast do 30 posto idućih godinu dana.
Analizu su izradili i u srijedu predstavili Klaster hrvatskih proizvođača videoigara i telekom A1 Hrvatska.
Najavljeno je i novo izdanje sajma Reboot InfoGamer powered by A1 na Zagrebačkom velesajmu od 9. do 12. studenoga, kao i 12. sezona Adria Lige, regionalnog natjecanja u gamingu.
"Nismo u prihodima nadmašili rekordnu 2020. kada su zbog pandemije svi bili doma i igrali pa su za oko jedan posto manji u odnosu na 2021., ali je zato ukupno dobit veća, za oko 10 posto i najviša do sada", rekao je na predstavljanju analize član Klastera Vladimir Bogdanić.
U ukupnim prihodima s najvećih 55 posto sudjeluje Nanobit, koji je prvi i s udjelom u zaposlenosti od 24 posto ili njih 121, no tvrtka koja je u 2022. ostvarila najveće prihode od 7,6 milijuna eura je mala po veličini sa svega 14 zaposlenih - Pine Studio, koja je prva i po dobiti za tu godinu od 5,8 milijuna eura, što je i više od svih drugih zajedno, istaknuo je Bogdanić.
Nanobitova dobit u 2022. bila je na drugom mjestu s 1,6 milijuna eura, a treća je Gamepires sa 1,6 milijuna eura dobit.
Bogdanić je naglasio i da stalno raste zapošljavanje u sektoru koje je od 2019. do danas udvostručeno, na više od 500 osoba, a zanimljivim je komentirao što su među deset tvrtki s najvećom dobiti, četiri izvan Zagreba odnosno u Belom Manastiru, Dugom selu, Varaždinu i Samoboru.
"Vidimo da industrija raste kao i zaposlenost kreativnih i inovativnih ljudi, a i razvija se u mnogim sredinama, inkubatorima i labovima, te je potencijal i dalje veliki. Ipak, vjerujemo da će sve biti još jasnije nakon što se izmjeni nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD) što je najavljeno za ovu godinu s čime će se bolje moći razlikovati proizvođači igara od primjerice računalnog programiranja", rekao je Bogdanić.
Naime, kako je rekao, analiza je pokazala da više od 50 posto ispitanih planira sigurno promijeniti glavnu djelatnost u 'izradu videoigara' po novom NKD-u.
Od ostalih rezultata naveo je da u gaming industriji u Hrvatskoj radi 30 posto žena, što je više od 24 posto europskog prosjeka u 2021., najčešći zaposleni su programeri, ali i crtači i animatori, koji su i dalje dosta traženi.
Dobrim je označio što u Hrvatskoj kao rijetkoj zemlji postoje i javne potpore za videoigre od Ministarstva kulture i Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), što ima samo još devet zemalja u EU-u.
Izvor: Hina
