Iako smo izgubili manje radnih mjesta nego eurozona, kod nas je sav teret podnio privatni sektor
Unatrag godinu dana Hrvatska je izgubila 78.000 radnih mjesta, a procjene kažu da će iduće godine gubici biti još veći, dok bi broj nezaposlenih do proljeća mogao premašiti 320 tisuća.
Pesimistične su to prognoze, posebice za regije u kojima je stopa nezaposlenosti i prije krize bila veća od 20 posto, kao što su Slavonija, Posavina i dio središnje Hrvatske, koje se nalaze na začelju europskih regija po zaposlenosti, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Poticaja nije niti bilo
Međunarodna organizacija rada (ILO) u svom je posljednjem izvješću procijenila da bi prerano ukidanje poticaja za oporavak gospodarstava, moglo rezultirati gubitkom 43 milijuna radnih mjesta, te upozorila da je porast nezaposlenosti svjetski problem, a posebno je izražen u zemljama u razvoju.
No, u Hrvatskoj, nažalost, "poticaja nije niti bilo pa nema ni straha da će Vlada nešto povući", komentirao je Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta. Subvencije za skraćenje radnog tjedna, uvedene ovo ljeto, pokazale su se kao potpuni promašaj.
Izmijenjena struktura industrije
"Čuvanje radnih mjesta u javnom sektoru jedini je Vladin pokušaj da utječe na zaposlenost", ističe Nestić te dodaje kako je produktivnost takvog modela vrlo upitna, jer je privatni sektor platio najveću cijenu prilagodbe krizi.
Statistike pokazuju da je Hrvatska do sada izgubila puno manje radnih mjesta nego države u okruženju – oko 5 posto. Naime, dok se eurozona po broju nezaposlenih vratila na razinu iz 1999., Hrvatska se vratila na razinu iz 2006. godine. Međutim, gubitak radnih mjesta kod nas se dogodio isključivo u privatnom sektoru te prerađivačkoj industriji.
"Lako se i brzo mogu nadoknaditi radna mjesta u trgovini, ali bojim se da će gubitak radnih mjesta u industriji biti trajan. Kriza će potpuno izmijeniti strukturu naše industrije", upozorio je Nestić. (V. K.)
Izvor: Večernji list
